Planeti solarnog sustava, uključujući i one patuljaste, u svojim orbitama imaju preko 180 prirodnih satelita. Jupiter prednjači na listi sa 67 satelita, a u stopu ga prati Saturn, koji ih ima pet manje. Vijest da će jedan od tih planeta ostati kraći za neki od svojih mjeseca vjerojatno ne bi bila previše bitna – ta imaju ih toliko puno, da jedan više ili manje zaista ne znači puno.
Nažalost, ne radi se o gubitku niti jednog od premnogih mjeseca plinovitih divova: Mars je taj koji će ostati kraći za prirodni satelit.
Phobos snimljen sondom Mars Reconnaissance Orbiter (Credit: Wikipedia)
Fobos je maleni, nepravilni objekt promjera 11 km, koji kruži oko Marsa na visini od samo 6.000 km, što ga čini najbližim površini matičnog svijeta od svih drugih satelita u sustavu. Upravo zbog velike blizine kruži oko planeta brže no što se ovaj okreće oko vlastite osi – Fobos napravi revoluciju oko Marsa za samo 7 sati i 39 minuta, dok ovaj napravi revoluciju oko svoje osi za nešto više od 24 sata. Pritom se Fobos polagano približava Marsu – dva metra svakih stotinu godina – što će ga u konačnici rastrgati.
Riječ je o novoj teoriji, koja je predstavljena na nedavno održanom sastanku Američkog astronomskog društva; prema modelima američkih astronoma, Fobos nije čvsto tijelo, nego zapravo nakupina kamenja kojeg na mjestu drži tek tanka kora. Ova će tijekom vremena popustiti pod utjecajem Marsove gravitacije – za 30 do 50 milijuna godina – te će od bivšeg mjeseca ostati tek tanak prsten oko planeta.
Fobos je u nekoliko navrata bio predmet istraživanja, pri čemu je najdalje otišao bivši Sovjetski Savez, odnosno Rusija: 1988. godine k njemu su lansirane dvije sonde, koje su trebale sletjeti na njegovu površinu. Obje su, nažalost, prestale komunicirati sa Zemljom prije no što su stigle na cilj. 2011. godine uslijedio je Fobos-Grunt, no zbog kvara nije otišao dalje od Zemljine orbite. Sljedeću priliku za istraživanje ovog mjeseca dobit ćemo 2022. godine, kad Japan planira poslati sondu ondje.
Izvor: Popular Science
