Connect with us

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Psihologija

Maslowljeva piramida ljudskih potreba doživjela promjene

Ako ste ikada pomislili da su djeca vaše životno djelo, vi ste zapravo prepoznali u sebi snažnu ljudsku psihološku potrebu.

Briga za djecu, uključujući njihovu prehranu, njegu, obrazovanje i trud da ih se dovede do samostalnosti, ne samo da su sastavnice uspješnog roditeljstva, već istovremeno i duboko ukorijenjena psihološka potreba svakog ljudskog bića. Takav stav zastupa tim psihologa koji je izmijenio temeljno mjesto moderne psihologije – piramidu potreba koju je u upotrebu uveo Abraham Maslow.

On je ljudske potrebe razvrstao od najosnovnijih do najnaprednijih i smjestio ih na različite nivoe piramide. Ovakav pristup, u uporabi od davnih 1940-ih, s vremenom je pregazilo vrijeme i dovelo ga u raskorak s novim saznanjima. Zato je tim psihologa, uključujući i dva člana s Arizona State University, prionuo na modernizaciju piramide. Zadiranje u jednu od ikona psihologije stvorila je unutar struke brojna protivljenja.

“Nove spoznaje uz razvoj novih teorija u području neuroznanosti, razvojne psihologije i evolucijske psihologije dovele su do potrebe izmjena dijelova Maslowljeve piramide”, objasnio je Douglas Kenrick, profesor psihologije s Arizona State University i autor rada. “Smatramo potrebnim učiniti neke izmjene da bi se piramida ljudskih potreba uskladila sa suvremenim saznanjima.” Rad je objavljen u ožujskom izdanju časopisa Perspectives on Psychological Sciences. “Piramida psihologa Maslowa bila je dobro prihvaćena u struci kroz dugi niz godina, ali u novije vrijeme pokazano je da njene postavke nisu u skladu s empirijskim istraživanjima”, rekao je Steven Neuberg, profesor Arizona State University i suautor rada.

“Unutar psihološke znanstvene zajednice, piramida je uglavnom doživljavana kao zabavna, ali staromodna te se stoga javila ideja za njezinom modernizacijom”, dodao je Neuberg. “Dobre ideje na kojima je piramida bila sazdana vrijedi očuvati”, rekao je Kenrick. “Ali, nužno je uzeti u obzir i neke od osnovnih činjenica o ljudskoj prirodi, koje u četvrtom desetljeću prošlog stoljeća nisu bile dobro proučene ni shvaćene, a razjašnjene su tek istraživanjima graničnih područja u kojima se dotiču psihologija, biologija i antropologija.” Maslow je predstavio ljudske potrebe piramidom da bi dočarao hijerarhiju ljudskih motiva. Pritom ljudske potrebe postavljene na dnu prikaza imaju prednost pred onima koje se nalaze više. U podnožju piramide Maslow je smjestio fiziološke potrebe, poput gladi, žeđi i seksualne želje.

Prema Maslowu, velika glad nadilazi sve druge ljudske potrebe. Ali kada zadovoljimo potrebe na jednoj razini, naše želje odmah prelaze na sljedeću razinu. Dakle, kad se dobro najedemo želimo ostvariti sigurnost. Nakon što i to ostvarimo, želimo ljubav i poštovanje i tako dalje. Na vrh svoje piramide Maslow je postavio potrebu za samoostvarenjem, snažnu ljudsku želju da ispuni vlastiti kreativni potencijal.

Istraživački tim koji su sačinjavali Vladas Griskevicius s University of Minnesota, Minneapolis, i Mark Schaller s University of British Columbia, Vancouver, izmijenio je redoslijed potreba iz stare piramide nakon saznanja kako se psihološki procesi temeljito mijenjaju u odnosu na temeljne evolucijske motive, kao što su samozaštita, reprodukcija ili briga o društvenom statusu. Stara i nova piramida se podudaraju u četiri najniže razine, dok je vrh doživio najveće promjene. Potreba za samoostvarenjem ne pojavljuje se u novoj piramidi, što se čini najkontroverznijom izmjenom.

Na vrhu nove piramide nalaze se tri evolucijski ključna cilja koji je Maslow previdio, a to su pronalaženje i zadržavanje partnera za ostvarenje potomstva i roditeljstvo. Istraživači se slažu da je samoostvarenje zanimljiva i važna potreba, no prema evolucijskim kriterijima nije temeljna. Umjesto toga, mnoge aktivnosti koje Maslow označio kao samoostvarenje (umjetničko stvaralaštvo, na primjer) odražavaju više temeljne biološke potrebe koje doprinose statusu, što pak služi krajnjem cilju privlačenja partnera.

“Među ljudske težnje koje su temeljne po biološkim kriterijima pripadaju one koje u konačnici olakšavaju reprodukciju naših gena u djeci naše djece”, objasnio je Kenrick. “To roditeljstvo čini najvažnijim ciljem.” Istraživači ne sugeriraju da umjetnici ili pjesnici svjesno povezuju povećanje svojih šansi za reprodukciju kada osjete inspiraciju za slikanje ili pisanje. “Reprodukcija je krajnji cilj”, dodaje Kenrick, “poput nagona ptica za seljenjem koji im pomaže da prežive i da se razmnožavaju. Ali na neposrednoj razini barem psihološkoj, ptica se seli, jer njezin mozak registrira skraćenje trajanja dana. Mi ljudi stvaramo samo zato što nam to pruža osjećaj zadovoljstva, a da pritom nismo svjesni svoje krajnje funkcije. Moglo bi ustvrditi da je paunov rep lijep poput bilo koje ljudske umjetnine”, rekao je Kenrick. “Ipak, ljepota paunova repa ima jasnu biološku funkciju, a to je privući partnera za ostvarenje potomstva. Ne čini nam se uvjerljivim da je i samoostvarenje izraz više evolucijske potrebe za reprodukcijom.” No, dodaje Kenrick, za ljude je razmnožavanje više od seksa i stvaranja djece.

Radi se i o želji za podizanjem djece do dobi u kojoj i sama mogu stvarati potomstvo. Zato je roditeljstvo smješteno na vrh izmijenjene piramide. Međutim, uvedene su i neke druge promjene. Za Maslowa nakon ispunjenja potrebe prestaje želja, a pojedinac se usmjerava prema ispunjenju potrebe na višoj razini. U izmijenjenoj piramidi, potrebe se preklapaju i postoje zajedno, umjesto da u potpunosti zamjenjuju jedna drugu. Na primjer, neke okolnosti iz okoline ih mogu povratiti. Ako šećemo ulicom i pritom razmišljamo o ljubavi, umjetnosti i smislu života, od tih misli će nas brzo odvratiti želja za samozaštitom, ako nas na putu presretne banda mladića opasnog izgleda. Promjena uhodanih shvaćanja stvaranjem nove piramide već je uzburkala duhove unutar struke. Objava članka je popraćena s više komentara. Komentatori prihvaćaju osnovne evolucijske premise uvedene u novu piramidu, ali ne i uklanjanje samoostvarenja iz piramide i davanje prioriteta roditeljstvu, kako je to postavljeno u novoj piramidi.

“Prikazati ljudske potrebe u obliku piramide dobra je zamisao”, rekao je Kenrick. “Ipak, danas vidimo da je Maslow neke stvari krivo postavio. Svojim radom smo ponovo pokrenuli raspravu koja će sigurno pomoći da stvari dođu na pravo mjesto.”

Izvor: Arizona State University

 

1 komentar

1 komentar

  1. Grof Ivan

    26 svibnja, 2012 u 5:12 am

    Pa baš zato što je razmnožavanje, tj. produžetak i očuvanje vlastite vrste GLAVNA SVRHA LJUDSKOG (i bilo kojeg drugog) ŽIVOTA, to bi trebalo potpadati pod primarne i osnovne potrebe, u rangu onih o žeđi, gladi ili sigurnosti.
    Ovako ispada da bi se čovjek trebao samoostvariti odnosno prevazići mnoge stupnjeve potreba da bi tek onda imao potomstvo. A to je pogrešno, jer potomstvo je cilj, krajnji cilj i onih sa uspješnim karijerama i onih bez njih. Ono je osnovno i primarno, to je biološka potreba a ne statusna ili povlaštena. Stoga baš zato što je najvažnije treba biti u temeljima tj. dnu piramide. Dakle. A.H Maslow nije pogriješio nimalo kada ju je pravio, jedino ju nije izričito definirao već ju je svrstao pod obični seks.

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Možda će vas zanimati

Arheologija i paleontologija

Sarkofazi su pronađeni tijekom proteklih tjedana južno od Kaira, u prostranom groblju Saqqara.

Arheologija i paleontologija

Piramida El Volcan je pronađena u Napena Valley u Peruu 1960 -ih, ali još uvijek privlači veliku pozornost stručnjaka jer je izgrađena u obliku...

Na rubu znanosti

Svanuo je novi dan pa je vrlo vjerojatno da se na internetu pojavila neka nova teorija zavjere. Neki dan je to bila tajanstvena nova...

Arheologija i paleontologija

Meksički znanstvenici otkrili su da glavna piramida drevne civilizacije Maya, Kukulkan u ruševnom gradu Chichen Itza leži iznad podzemne rijeke. Otkriće je izazvalo i...