Nova studija je otkrila da sudjelovanje u programu edukacije o meditaciji u trajanju od osam tjedana može imati mjerljive učinke na način na koji mozak funkcionira čak i kad netko aktivno ne meditira.
U članku objavljenom u časopisu Frontiers in Human Neuroscience, istraživači iz Opće bolnice u Massachusettsu, sa Sveučilišta u Bostonu te istraživači iz nekoliko drugih istraživačkih centara otkrili su i razlike u tim učincima, koje ovise o vrsti meditacije koja se prakticira.
“Dvije različite vrste treninga meditacije koje su završili sudionici u našem istraživanju dale su različite odgovore amigdale, dijela mozga za koji je već desetljećima poznato da je važan za emocije, na slike s emocionalnim sadržajem”, kaže dr. sc. Gaëlle Desbordes, znanstveni suradnik u Centru za biomedicinska istraživanja Athinoula A. Martinos i suradnik pri Centru za računalnu neuroznanost i neuralne tehnologije na Sveučilištu u Bostonu, ujedno i autor članka. “Po prvi je put pokazano da trening meditacije utječe na emocionalnu obradu u mozgu izvan meditativnog stanja.”
Nekoliko prethodnih studija podupire hipotezu da prakticiranje meditacije poboljšava regulaciju emocija onih koji ju prakticiraju. Premda su ranija istraživanja pokazala da meditacija smanjuje aktiviranje amigdale, strukture na bazi mozga za koju je poznato da ima ulogu u obradi sjećanja i emocija, te promjene su bile promatrane samo dok su ispitanici meditirali. Ova studija je osmišljena kako bi se ispitala hipoteza da i meditacija može proizvesti generaliziranu redukciju u odgovoru amigdale na emocionalne podražaje, koji su mjerljivi funkcionalnom magnetskom rezonancom (fMRI).
Sudionici su bili uključeni u veće istraživanje o učincima dvaju oblika meditacije, koje je provedeno na Sveučilištu Emory u Atlanti. Zdrave odrasle osobe bez ranijih iskustava s meditacijom sudjelovale su na tečajevima u trajanju od osam tjedana. Radilo se o meditaciji svjesnosti, najčešće proučavanom obrascu koji se fokusira na razvoj pozornosti i svijesti o disanju, mislima i emocijama, te o suosjećajnoj meditaciji, koja je manje proučavana, a uključuje metode dizajnirane za razvoj ljubaznosti i suosjećanja prema sebi i prema drugima. Kontrolna skupina pohađala je tečaj zdravstvenog obrazovanja u trajanju od osam tjedana.
Unutar tri tjedna prije početka i tri tjedna nakon završetka treninga, 12 sudionika iz svake skupine putovalo je u Boston radi slikanja mozga funkcionalnom magnetskom rezonancom u centru Martinos Center. Skeniranje mozga provodilo se tako da su volonteri pregledavali niz od 216 različitih slika ljudi (108 po sekciji) u situacijama s pozitivnim, negativnim ili neutralnim emocionalnim sadržajem. U uputama prije gledanja slika sudionicima nisu govorili o meditaciji, a istraživači su potvrdili da volonteri nisu meditirali za vrijeme skeniranja. Sudionici su dali i podatke za procjenu o simptomima depresije i anksioznosti prije i poslije treninga.
U skupini sudionika meditacije svjesnosti, snimke mozga učinjene nakon treninga pokazale su smanjenu aktivnost u desnoj amigdali u odgovoru na sve slike, što podupire hipotezu da meditacija može poboljšati emocionalnu stabilnost i odgovor na stres. U skupini suosjećajne meditacije, aktivnost desne amigdale također se smanjila u odgovoru na pozitivne ili neutralne slike. No, među onima koji su trenirali suosjećajnu meditaciju, aktivnost desne amigdale najčešće je izvan treninga pokazivala tendenciju rasta u odgovoru na negativne slike, odnosno na sve one slike koje su prikazivale neki oblik ljudske patnje. U kontrolnoj skupini nisu primijećene značajne promjene kao ni u aktivnosti lijeve amigdale kod bilo kojeg sudionika istraživanja.
“Mislimo da ta dva oblika meditacije njeguju različite aspekte uma”, objašnjava Desbordes. “Budući da je suosjećajna meditacija usmjerena tako da se pojača suosjećanje, moguće je da bi to moglo povećati odgovor amigdale na slike ljudi koji pate. Povećana aktivnost amigdale također je povezana sa smanjenjem depresije u skupini suosjećajne meditacije, što ukazuje da bi više suosjećanja prema drugima moglo biti korisno i za nas. Sveukupno, ovi rezultati su u skladu sa sveobuhvatnom hipotezom da meditacija može dovesti do trajnih i korisnih promjena u funkcioniranju mozga, osobito u području obrade emocija. ”
