Manje od 200 Hadža ljudi živi kao narod lovaca i sakupljača blizu obale jezera Eyasi u Tanzaniji. U studiji koja je objavljena prije nekoliko dana u časopisu Science, tim koji je vodio Justin Sonnenburg sa Stanforda pokazao je da se kompozicija mikrobioma u crijevima – ekosustav ljudskog organizma – mijenja s tanzanijskim godišnjim dobima. Autori su pronašli i jasno razgraničenje između mikrobioma ne-industrijaliziranih i industrijaliziranih populacija.
Ovi rezultati “pružaju nam dokaze da je nekad postojao zajednički tip mikrobioma koji je pratio ljude desecima tisuća, možda i stotinama tisuća godina, dok smo se širili po planetu”, rekao je Sonnenburg. “Zapanjujuće je to da vrsta mikrobioma koja kod naroda Hadža pokazuje nestalnost tijekom godišnjih doba je ona ista vrsta koju smo mi u industrijaliziranom svijetu izgubili. Nešto vezano uz fluktuacije mikrobioma čini određene vrste ranjivima i podložnima za gubitak iz nekog razloga, zbog prehrane ili nečeg drugog.”
Kako bi bolje razumjeli mikrobiome suvremenih lovaca i sakupljača, Sonnenburg i kolege sakupili su 350 uzoraka stolice od 188 Hadža pojedinaca tijekom 12 mjeseci. Analiza genoma i podataka iz prethodne studije otkrila je da su mikrobiomi Hadža ljudi raznolikiji tijekom tanzanijskih sušnih razdoblja nego tijekom vlažnih, a uzorci iz jednog sušnog razdoblja jednaki su onima iz drugih sušnih razdoblja.
Red bakterioda opadao je tijekom kišnih razdoblja, dok je red firmikuta ostao stabilan. Ponovljeno uzorkovanje osam kompozicija mikrobioma tijekom različitih sezona pokazao je da neki drugi redovi – poput spiroheta – opadaju ispod granica detekcije tijekom vlažnog razdoblja.
Autori su pronašli da proizvodnja enzima koje mikrobi koriste kako bi probavili ugljikohidrate također sezonski varira. U suhim razdobljima kada je veći dio prehrane naroda Hadža ulovljen plijen, postoji veća raznolikost ovih enzima nego tijekom vlažnih razdoblja, kada Hadže češće jedu bobice i med.
Ples i pjesma Hadža. Imani selemani Nsamila, Wikimedia Commons CC BY-SA 4.0
Industrijalizirani mikrobiomi imaju manju raznolikost enzima, i niže razine enzima koji primarno služe za probavljanje biljaka.
Znanstvenici su spojili podatke o mikrobiomima iz drugih istraživanja neindustrijaliziranih skupina diljem svijeta i usporedili ih s analizom crijevne flore industrijaliziranih populacija. Mikrobiomi neindustrijaliziranih skupina bili su međusobno sličniji nego mikrobiomi industrijaliziranih područja, koji se skupljaju zajedno. Autori su pronašli da grupa mikroba koja sezonski varira kod naroda Hadža uglavnom nedostaje kod industrijaliziranih mikrobioma, ali je prisutna u mikrobiomima ljudi koji žive slično njima.
Hadža lovci piju vodu. Ron Rieckenberg, Wikimedia Commons CC BY-SA 3.0
Amanda Henry, antropologinja na Sveučilištu Leiden u Nizozemskoj nije sudjelovala u ovoj studiji, ali je vodila prethodno istraživanje Hadža mikrobioma, i suzdržana je od stava da je mikrobiota Hadža ljudi idealna i sasvim zdrava crijevna flora kojoj bismo trebali težiti, te objašnjava da njihovi mikrobiomi ne reflektiraju nužno one kakve su imali ljudski preci. Iako žive kao lovci i sakupljači, Hadže su koevoluirali sa svojim mikrobima onoliko dugo koliko su i industrijalizirana društva koevoluirala sa svojima, kaže ona.
“Možemo reći da ove razlike postoje, ali ne znamo što točno znače”, objasnila je Amanda Henry. “U nekim slučajevima, mogu se povući korelacije između zdravlja i bolesti i određenih bakterijskih zajednica, ali i dalje se suočavamo s problemom nalik onome s kokošom i jajetom.”
“Kako bismo išli dalje s ovim istraživanjima potrebno je proučiti čemu služe mikrobi koje smo mi izgubili”, rekla je Jens Walter, biologinja sa Sveučilišta Alberta u Kanadi, koja nije bila uključena u istraživanje. “Zasad znamo da su izgubljeni, i imamo ovu privlačnu hipotezu da njihov gubitak pridonosi razvoju zapadnjačkih bolesti, ali nemamo dovoljno funkcionalnih istraživanja da bismo to dokazali.”
Sonnenburgov tim već radi na izoliranju i karakteriziranju biologije mikroba Hadža ljudi. U kratkom roku tim će istražiti funkciju mikroba kod miševa bez klica, a onda će priječi i na ljudska istraživanja.
“Ulazimo u eru u kojoj će brojni ljudi u polju razmišljati o mijenjanju mikrobioma kako bi utjecali na zdravlje čovjeka”, rekao je Sonnenburg. “Ovo istraživanje sugerira da će paleta mikroba koja će biti korištena za reprogramiranje ljudskog mikrobioma biti mnogo veća nego smo prethodno mislili, dok smo sekvencirali samo druge industrijalizirane narode.”
Članak je originalno objavljen u časopisu The Science.
