U novije vrijeme kada sagledamo prošlost Zemlje, ne možemo se ne zapitati vrti li se sve u krug? Ako pogledamo realno, u nedavnoj povijesti Zemlje led je bio osnovni pokrivač zemaljske kugle. Zadnje ledeno doba u pleistocenu uspjelo je ledenim kapama prekriti velike dijelove kontinenata. Ako se dogodilo nekoliko puta u povijesti Zemlje, hoće li se dogoditi opet?
Ovim se pitanjem, relativno rano, počeo baviti mladi znanstvenik Milutin Milanković. Milanković je počeo tražiti astronomske uzroke u pojavama ledenog doba.
Već se od prije znalo kako promjene u nagibu zemljine osi uzrokuju promjene u klimi upravo zbog različite količine Sunčevih zraka koje dospijevaju do Zemlje. Milanković je uračunao nova saznanja o promjenama nagiba zemljine osi te pridodao tome utjecaj drugih nebeskih tijela na zemljinu orbitu. Naravno, sve se te varijacije tijekom vremena ponašaju drugačije. Prvo je, prema tim faktorima, pokušao izračunati njihov utjecaj na dolazeću solarnu energiju na sjevernu hemisferu prije 600 000 godina.
Na temelju svoje analize Milanković je zaključio da se Zemljina orbita promjeni u tri ciklusa različita trajanja. Zemljina se putanja oko Sunca promjeni od manje ekliptične prema većoj, pa opet do manje u 96 000 godina. Tijekom rotacije oko Sunca zemljina je os nagnuta 23,5°, ali taj kut se promijeni od 21.5° to 24.5° i nazad za 41 000 godina. Treći ciklus je trzanje zemljine osi u periodu od 23 000 godina.
On je pretpostavio da kada se određeni dijelovi ta tri ciklusa pojave u isto vrijeme, na Zemlji se događaju velike klimatske promjene pa čak i ledena doba. Iako je svoj rad započeo početkom 20. stoljeća, slab napredak tehnologije i nemogućnost pronalaženja dokaza ostavili su njegov rad zaboravljenim do 70-ih godina. Tehnički napredak omogućio je geolozima istraživanje dubokomorskih sedimenata koji sadrže podatke o promjenama u klimi unazad milijun godina.
Rezultati dobiveni proučavanjem sedimenata ukazuju na pravilne varijacije koje se podudaraju s matematičarovim izračunima, danas poznatim kao Milankovićevi ciklusi. Međutim, danas se mnogi znanstvenici slažu da nisu samo astronomski utjecaji odgovorni za nastanak ledenih doba. Možda će upravo čovjek imati presudnu ulogu u otkrivanju svih faktora, ali i mogućem ubrzavanju nadolazećeg ledenog doba.
Izvor: Amnh.org
