photo credit: Nils J, via Flickr. CC BY-NC-SA 2.0
Ubrizgavanjem ljudskih stanica u male mišiće, znanstvenici su napravili miševe koji imaju napola ljudski mozak. Ti hibridni miševi bili su pametniji od običnih miševa, odnosno imali su puno bolje rezultate na testovima za pamćenje i kogniciju. Iako to može zvučati kao zaplet užasnog znanstveno-fantastičnog filma, istraživači se nadaju da će prikupiti mnogo vrijednih podataka iz tog pokusa. Npr., promatranjem različitih bolesti mozga na cijelim organizmima, a ne stanicama iz Petrijeve zdjelice, nadaju se da će doći do boljeg razumijevanja kako se ta stanja razvijaju i napreduju.
To istraživanje, koje je objavljeno u časopisu The Journal of Neuroscience, počelo je kada su znanstvenici sa Sveučilišta Rochester počeli s izoliranjem nezrelih glijalnih stanica iz doniranih ljudskih fetusa. Glijalne stanice jedne su od dva glavna tipa stanica koje izgrađuju živčani sustav, a druge su neuroni. Glijalne stanice su odgovorne za mnogo funkcija u živčanom sustavu, poput podrške i zaštite neurona, ali za razliku od živčanih stanica, ne sudjeluju izravno u električnom signaliziranju, koje je oblik komunikacije koja se koristi kako bi se prebacile informacije između stanica.
Potom su te stanice ubrizgali u mozgove malih mišića, gdje su se razvile u glijalne stanice u obliku zvijezde, nazvane astrociti. Te velike stanice omotale su svoje pipke oko sinapsa, aktivne čvorove između neurona koje učvršćuju njihovu sinaptičku vezu.
U samo jednoj godini toliko su se razmožile da su zamijenile prirodne astrocite, što je rezultiralo time da je populacija tih stanica u nekim dijelovima mozga većinom ili u potpunosti ljudskog porijekla. Stanice su došle do 12 milijuna jedinki, ali su stale jedino zato što su se prestale replicirati radi fizičkog ograničenja prostora.
„Mogli smo promatrati kako ljudske stanice preuzimaju cijeli prostor”, izjavio je voditelj istraživanja Steven Goldman. „Činilo se kao da se mišji dijelovi povlače na margine mozga.”
Pošto su ljudski astrociti primjetno veći od mišjih astrocita te imaju stoput veću sposobnost projiciranja, transplantirane stanice koordinirale su signalizaciju u neuronskoj mreži efikasnije od mišjih stanica. Ubrizgavanje je jednostavno unaprijedilo mišji mozak, no životinje nisu bile ništa više ljudske zbog tog.
Istraživači su proveli mnoge različite memorijske i kognitivne testove na modificiranim miševima i usporedili ih s rezultatima običnih miševa, te se otkrilo da su modificirani miševi značajno pametniji od običnih miševa. Jedan test pokazao je da im je memorija četiri puta bolja od običnih miševa.
U ovoj fazi znanstvenici nisu sigurni funkcioniraju li stanice isto kod miša i kod čovjeka, no imaju još planova kako točno otkriti kako stanice utječu na pamćenje i učenje. Već su počeli ugrađivati ljudske stanice u mozgove štakora, no neće koristiti primate zbog etičke obzirnosti.
Izvori: The Journal of Neuroscience, New Scientist
