S obzirom na galopirajući rast ljudske populacije (6, 9 milijardi ljudi u 2013. godini), popularna je glasina da broj danas živućih ljudi nadmašuje broj svih dosad umrlih ljudi. No, odmah da kažemo da je to mit!
Iako je Zemlja prenapučena ljudima, potreban je broj od 100 milijardi živih ljudi kako bi brojčano nadmašili mrtve. Ovaj mit vuče korijene iz 1970 – tih. Neke verzije ovog raširenog mita tvrde da čak 75% svih ljudi koji su se ikada rodili, žive danas. Međutim, iako se populacija učetverostručila u prošlom stoljeću, broj živućih ljudi je i dalje iznimno malen u odnosu na sve one koji su dosad živjeli i umrli.
2002. godine Carl Haub, demograf na čelu nevladine organizacije „Population Reference Bureau“ u Washingtonu, izmijenio je svoje ranije proračune o broju ljudi koji su ikad postojali. Kako bi dobio približan broj proučavao je dostupne demografske podatke da bi ustanovio stope rasta ljudske populacije u različitim povijesnim razdobljima. Kroz veći dio povijesti populacija je sporo rasla. Prema podacima u izvješću UN –a iz 1973. „Determinants and Consequences of Population Trends“, prvi se Homo sapiens pojavio prije 50 000 godina, iako se o toj tvrdnji može raspravljati. Malo nam je događaja poznato iz te daleke prošlosti i koliko nas je tada bilo, ali procjenjuje se da je do razdoblja poljoprivredne revolucije na prostorima Srednjeg istoka oko 9000 g.pr.Kr., Zemlju nastanjivalo 5 milijuna ljudi.
Između razdoblja uspona poljoprivrede i razdoblja u kojem je Rimsko Carstvo bilo na vrhuncu, populacija je rasla puževim korakom – do 1.g.po.Kr. narasla je na 300 milijuna jedinki. Potom je primjetan pad u populaciji kad je nastupila kuga – Crna smrt, koja je u 14. st. pomela otprilike 75 milijuna ljudi. Zbog toga je svjetska populacija 1650. g. narasla na samo 500 milijuna. Do 1800. g. se broj ljudi udvostručio na milijardu, zahvaljujući naprednoj poljoprivredi i boljim sanitarnim uvjetima. 2002. g., kad je Haub radio svoje proračune, svjetska je populacija eksplodirala, dosegnuvši impresivan broj 6,2 milijarde (2013. g. se procjenjuje na 6,9 milijardi).
Kako bi izračunao koliko je ljudi dosad živjelo, Haub je koristio minimalistički pristup. Uzeo je početnu vrijednost 2 – drevni „Adam i Eva“ – iz 50 000. g.pr.Kr. Potom je, koristeći se povijesnim stopama rasta i populacijskim mjerilima, procijenio da je dosad rođeno malo više od 106 milijardi ljudi. Prema tome, ljudi koji danas žive čine samo 6 %, a ne eksplozivnih 75% ljudi od ukupnog broja dosad rođenih ljudi. Međutim, gotovo je sigurno da svaki čovjek danas živ, u sebi nosi mali fragment svih ljudi prije sebe,“ ističe Joel Cohen, profesor na Sveučilištima Rockefeller i Columbia. „Kako bi ovaj mit bio istinit, na svijetu bi trebalo živjeti više od 100 milijardi ljudi. To jednostavno nije vjerojatno,“ zaključuje Cohen.
Već smo spomenuli da se broj populacije u 2013. Popeo na 6,9 milijardi. Populacija se povećava za 1,2% svake godine ( vrhunac rasta je bio 1960 – tih – 2,1% svake godine). Neke industrijske zemlje poput Japana i Francuske, imaju vrlo malo stope nataliteta, te su njihove populacije u laganom padu. U zemljama u razvoju nastavlja se rast populacije, no neke zemlje u razvoju s tradicionalno visokim natalitetom (poput Indije) u zadnje vrijeme ipak pokazuju lagani pad nataliteta.
Cohen sumnja da će ikad doći do udvostručenja današnje populacije, na 13 – 14 milijardi, a kamoli do 100 milijardi. Čak ni najoptimističnija UN – ova predviđanja uopće ne uzimaju u obzir taj broj. Za 2050. Je predviđeno da će populacija narasti između 7,3 milijarde i 10,7 milijardi. Srednja i najvjerojatnija procjena je 8, 93 milijarde i oslanja se na zadnje pokazatelje usporavanja rasta svjetske populacije. Konačno, UN predviđa da će se populacija stabilizirati na 10 milijardi stanovnika negdje oko 2200. g. Kad do tog dođe, živući ljudi nikad neće nadmašiti mrtve.
Izvor: ScientificAmerican
