Connect with us

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Društvene znanosti

Mit ili istina: Jesu li živi ljudi brojčano nadmašili mrtve?

S obzirom na galopirajući rast ljudske populacije (6, 9 milijardi ljudi u 2013. godini), popularna je glasina da broj danas živućih ljudi nadmašuje broj svih dosad umrlih ljudi. No, odmah da kažemo da je to mit!

ljudi

Iako je Zemlja prenapučena ljudima, potreban je broj od 100 milijardi živih ljudi kako bi brojčano nadmašili mrtve. Ovaj mit vuče korijene iz 1970 – tih. Neke verzije ovog raširenog mita tvrde da čak 75% svih ljudi koji su se ikada rodili, žive danas. Međutim, iako se populacija učetverostručila u prošlom stoljeću, broj živućih ljudi je i dalje iznimno malen u odnosu na sve one koji su dosad živjeli i umrli.

2002. godine Carl Haub, demograf na čelu nevladine organizacije „Population Reference Bureau“ u Washingtonu, izmijenio je svoje ranije proračune o broju ljudi koji su ikad postojali. Kako bi dobio približan broj proučavao je dostupne demografske podatke da bi ustanovio stope rasta ljudske populacije u različitim povijesnim razdobljima. Kroz veći dio povijesti populacija je sporo rasla. Prema podacima u izvješću UN –a iz 1973. „Determinants and Consequences of Population Trends“, prvi se Homo sapiens pojavio prije 50 000 godina, iako se o toj tvrdnji može raspravljati. Malo nam je događaja poznato iz te daleke prošlosti i koliko nas je tada bilo, ali procjenjuje se da je do razdoblja poljoprivredne revolucije na prostorima Srednjeg istoka oko 9000 g.pr.Kr., Zemlju nastanjivalo 5 milijuna ljudi.

Između razdoblja uspona poljoprivrede i razdoblja u kojem je Rimsko Carstvo bilo na vrhuncu, populacija je rasla puževim korakom – do 1.g.po.Kr. narasla je na 300 milijuna jedinki. Potom je primjetan pad u populaciji kad je nastupila kuga – Crna smrt, koja je u 14. st. pomela otprilike 75 milijuna ljudi. Zbog toga je svjetska populacija 1650. g. narasla na samo 500 milijuna. Do 1800. g. se broj ljudi udvostručio na milijardu, zahvaljujući naprednoj poljoprivredi i boljim sanitarnim uvjetima. 2002. g., kad je Haub radio svoje proračune, svjetska je populacija eksplodirala, dosegnuvši impresivan broj 6,2 milijarde (2013. g. se procjenjuje na 6,9 milijardi).

Kako bi izračunao koliko je ljudi dosad živjelo, Haub je koristio minimalistički pristup. Uzeo je početnu vrijednost 2 – drevni „Adam i Eva“ – iz 50 000. g.pr.Kr. Potom je, koristeći se povijesnim stopama rasta i populacijskim mjerilima, procijenio da je dosad rođeno malo više od 106 milijardi ljudi. Prema tome, ljudi koji danas žive čine samo 6 %, a ne eksplozivnih 75% ljudi od ukupnog broja dosad rođenih ljudi. Međutim, gotovo je sigurno da svaki čovjek danas živ, u sebi nosi mali fragment svih ljudi prije sebe,“ ističe Joel Cohen, profesor na Sveučilištima Rockefeller i Columbia. „Kako bi ovaj mit bio istinit, na svijetu bi trebalo živjeti više od 100 milijardi ljudi. To jednostavno nije vjerojatno,“ zaključuje Cohen.

Već smo spomenuli da se broj populacije u 2013. Popeo na 6,9 milijardi. Populacija se povećava za 1,2% svake godine ( vrhunac rasta je bio 1960 – tih – 2,1% svake godine). Neke industrijske zemlje poput Japana i Francuske, imaju vrlo malo stope nataliteta, te su njihove populacije u laganom padu. U zemljama u razvoju nastavlja se rast populacije, no neke zemlje u razvoju s tradicionalno visokim natalitetom (poput Indije) u zadnje vrijeme ipak pokazuju lagani pad nataliteta.

Cohen sumnja da će ikad doći do udvostručenja današnje populacije, na 13 – 14 milijardi, a kamoli do 100 milijardi. Čak ni najoptimističnija UN – ova predviđanja uopće ne uzimaju u obzir taj broj. Za 2050. Je predviđeno da će populacija narasti između 7,3 milijarde i 10,7 milijardi. Srednja i najvjerojatnija procjena je 8, 93 milijarde i oslanja se na zadnje pokazatelje usporavanja rasta svjetske populacije. Konačno, UN predviđa da će se populacija stabilizirati na 10 milijardi stanovnika negdje oko 2200. g. Kad do tog dođe, živući ljudi nikad neće nadmašiti mrtve.

Izvor: ScientificAmerican

14 komentara

14 Comments

  1. Goran Mandić

    16 prosinca, 2013 u 7:08 pm

    Da, da, tako i u starim enciklopedijama piše da na svijetu živi 2,6 milijardi ljudi, možeš si mislit tadašnjeg vođenja statistike i međusobne povezanosti…. Bilo je puno više ljudi, samo nije sve ulazilo u statistiku zbog nerazvijene tehnologije ….

  2. Siniša Milinović Sinko

    16 prosinca, 2013 u 7:50 pm

    Naravno da su nadmašili,već je brojka odavno prevazišla 100 milijardu ljudi koji su živeli pre nas a da su naša vrsta 🙂

  3. Markovac Nadia

    16 prosinca, 2013 u 7:58 pm

    Svidja mi se podatak da Zemlja moze hraniti 17milijardi ljudi (dovoljno je pogledati ogromna neobradjena podrucja, pustinje koje je moguce navodnjavati, itd.)….Imate li nesto vise o takvim izracunima- proracunima?

  4. Siniša Milinović Sinko

    25 svibnja, 2015 u 9:32 pm

    Ni približno,,,ako nas trenutno ima nešto više od 7 milijardi i vratimo se samo 10.000 godina unazad u prošlost dolazimo do brojke da je na svetu živelo preko 100 milijardi ljudi pre nas,,,

    • Damir Dado Paviša

      25 svibnja, 2015 u 10:46 pm

      nisi uzeo u obzir da nije oduvijek bilo 7 milijardi ljudi… mislim da je prije 10000 godina taj broj nekoliko stotina puta manji a i smrtnost je bila daleko veća…a tu su i velike bolesti koje su usporile rast tog broja itd itd… već dugo se smatra da je broj između 7 i 9 milijardi…

    • Siniša Milinović Sinko

      26 svibnja, 2015 u 4:23 am

      Damire smrtnost i dužina života,trnutna populacija nema veze sa brojem ljudi koji su već živjeli na zemlji,,,brojka od 110 milijardi ljudi već je premašena 2000 godine i kako vreme prolazi taj broj je sve veći.To nije nagađanje to su naučne činjenice,nedavno su objavili da se dnevno povećava u svetu 250.000 ljudi više,zvuči neverovatno ili da samo godišnje u svetu pogine milion ljudi samo u saobraćajnim nesrećama,više naučnih dokumentaraca sam gledao o tome i svi jednako govore o premašenom broju od 100 milijardi ljudi koji su živeli pre nas,ja čak mislim i više jer naša vrsta postoji homo sapiens po arheološkim otkrićima 250.000 godina i postojat će narednig 100.000 generacija do sledeće evolutivne karike ljudi koji će biti više mudriji,pametniji veći mozak,dalekovidniji nego što smo mi danas…

    • Bojana Vukotic

      26 svibnja, 2015 u 7:34 am

      Damir zvuci mnogo logicnije… I mi gledam dokumentarce druze 😉

    • Mirsad Cipurkovic

      26 svibnja, 2015 u 12:06 pm

      koliko se djece upisuje u prvi razred ovih godina, koji je broj djece u tim razredima, i koliko odjeljenja ima, e, sve to treba usporediti sa istom statistikom od prije 30-40 godina. To je slučaj u cijelom svijetu, dakle, natalitet realno opada, a te neke “naučne” i “istražene” činjenice o porastu broja stanovnika su čista propaganda !

  5. Enver Keškić

    25 svibnja, 2015 u 9:32 pm

    Natalitet opada…

  6. Krivec Momir

    26 svibnja, 2015 u 6:05 am

    ako i nisu sigurno hoće 😉

  7. Aleksandar Schmidt

    26 svibnja, 2015 u 8:06 am

    Je li neko pročitao članak prije komentara…?

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Popularno

Znanost za početnike

Iako se s nama ne bi složila ekipa iz Flat Earth Societyja, Zemlja je okrugla. U redu, ne baš u pravom smislu riječi, ali...

Kemija

One nastaju u oblacima i to na temperaturama nižim od 0°C izravno iz vodene pare u zraku, a ne smrzavanjem vode kako se obično...

Znanost za početnike

Znanstvenici vjeruju da je u najvećem broju slučajeva uzročnik potresa mehanizam tektonike ploča, tj. kretanje litosferskih ploča i njihova međusobna interakcija.

Fizika

Jeste li oduvijek imali goruću želju putovati kroz vrijeme? Dobre vijesti! Putovanje kroz vrijeme je moguće. Zapravo, već to radite. Krećete se kroz vrijeme...

Fizika

Svima nam je dobro poznato da je Albert Einstein, jedan od najznačajnijih fizičara 20. stoljeća, bio uistinu zanimljiva i osebujna ličnost. No, jeste li...

Oglašavanje

Možda će vas zanimati

Biljke i životinje

Hoteli i stajališta za pčele neke su od tehnika koje Nizozemci koriste kako bi održali svoje populacije pčela stabilnim. To čine zato što je...

Biljke i životinje

Istraživači su kao glavni razlog pada populacije naveli pretjerani izlov.

Biljke i životinje

Kao posljedica invazije na njihovo stanište, broj Hainan gibona pao je s oko 2000 tijekom 1950-tih na svega desetak majmuna 1970. godine.

Društvene znanosti

Vječna misterija

Oglašavanje