Studija provedena na španjolskom Sveučilištu Jaume u Castellóni potvrdila je činjenicu o smanjenju interesa za novine među mladim ljudima u dobi između 16 i 30 godina, koji sada iznosi 28,8%. Štoviše, tri od svaka četiri pojedinca unutar ove dobi više od televizije koristi socijalne mreže kao izvor informacija. Navike kupovanja novina među mladima radikalno su se promijenile u posljednjih nekoliko godina. Od početka 21. stoljeća različite su studije pokazale pad čitanosti tiskanih novina uz konstantan pad interesa kod mladih čitatelja.
“Samo njih 28,8% od cijele ove grupe stanovništva dnevno čita novine. S druge strane, internet sve više igra vodeću ulogu, a posebno društvene mreže, u smislu dolaženja do vijesti među ljudima u dobi između 16 i 30 godina”, objašnjava Andreu Casero Ripollés, predavač na Odsjeku za komunikacijske znanosti na Sveučilištu Jaume u Castellóni i autor studije objavljene u časopisu Comunicar.
Studija pokazuje da 77,4% mladih u ovoj dobi koristi društvene mreže kako bi bilo informirano i, kao što Casero tvrdi “njih se koristi u većemu postotku od bilo kojega drugog medija, a tuku čak i televiziju, što predstavlja važno otkriće.”
Rezultati predstavljaju pravi problem za novine koje gube svoje mlade čitatelje. To ima dvostruko negativan učinak: gubitak publike i mogućnosti za stjecanje publike u sljedećoj generaciji.
Studija se temelji na ukupno 549 anketa provedenih u Kataloniji u Španjolskoj, među mladim ljudima iz različitih gradova i različitih razina obrazovanja.
Većina anketiranih snažno je odbila opciju plaćanja za pristup dnevnim vijestima. Samo je 6,2% ispitanika izjavilo kako bi bilo spremno pretplatiti se na neki oblik medijskih izvora.
“To odbijanje ide toliko daleko da će većina (76,3%) posjetiti drugu besplatnu internetsku stranicu ako njihov omiljeni internetski izvor vijesti počne naplaćivati pristupanje vijestima. Samo bi se njih 17,1% prestalo informirati putem interneta ako ne bi bilo besplatnih izvora”, dodaje istraživač .
Ove brojke su vrlo niske i uzrokuju probleme za medije, vezano za prodaju njihovih proizvoda, kako na papiru tako i na internetu. Oni utječu i na njihov novi poslovni model u digitalno doba.
Međutim, mladi ljudi pridaju veliku građansku vrijednost vijestima i u interesu im je da budu informirani. “Čini se da se mijenja način poimanja novinskih informacija. Otvorila su se vrata za shvaćanje vijesti kao javnoga servisa koji uvijek mora biti besplatno dostupan kad god čitatelj želi”, objašnjava autor.
U pogledu spola, muškarci imaju više sklonosti prema novinskim informacijama i konzultiraju veći broj izvora kada “proučavaju informacije” te su više skloni plaćati za vijesti.
Žene, s druge strane, pridaju veću vrijednost od muškaraca važnosti dobre informiranosti u smislu da budu dobre građanke. “One pridaju veću građansku vrijednost vijestima nego muškarci. Na skali od 0-10, žene su na ovo pitanje dale ocjenu 8,4, u odnosu na muškarce koji su dali 7,97”, uvjerava stručnjak.
Prema istraživaču, novine bi trebale iznaći strategije kako ponovno privući mlade ljude, koji su vrlo zainteresirani za vijesti, ali ne koriste informacije koje ne odgovaraju njihovim potrebama i interesima. “Isto tako, da bi doprli do mladih ljudi, novinski bi mediji trebali intenzivno koristiti društvene mreže jer su to preferirani načini informiranja među tom skupinom stanovništva”, on zaključuje.
Studija predviđa da će novinski mediji svojim poslovnim modelima bez aktivnih strategija prilagođenih navikama potrošnje ili poimanju vijesti u mladih ljudi u budućnosti naići na ozbiljne probleme, što će pokrenuti rizik njihovoga nestajanja.
Izvori: Plataforma SINC
