Svako toliko bukne neka bizarna priča u kojoj spasiteljsku ulogu imaju „umjetne“ grudi, bilo da su implantati silikonski ili fiziološki. Ono što je bilo zanimljivo jest vijest koja je prije sedam godina pokrenula sumnju da je upravo implantat spasio život žrtvi pucanja.
Žena je, naime, bila ustrijeljena u prsa, a liječnikova izjava je nedvosmisleno išla u tom pravcu da je žrtva zahvaljujući umetcima u grudima danas još uvijek živa.
Je li u spomenutom slučaju sve bilo rezultat sreće ili može li doista implantat u dojci zaista biti izvediv način zaštite od nadolazećeg metak? Plastični kirurzi na sveučilištu u Utahu su nastojali saznati istinu o toj problematici.
Njihova studija, objavljena u časopisu Journal of Forensic Sciences, sastojala se od niza balističkih testova. Pucano je u fiziološke implantate pištoljem kako bi se vidjelo može li implantat promijeniti brzinu ili putanju metka, čime bi se smanjila mogućnost ozljede.
Udaljenost s koje je pucano je bila svega 2,5 metra, a iza lažne dojke stavili su blok balističke želatine. Taj gel je konzistencije i otpornosti kao i ljudsko mišićno tkivo. Također je izvedeno pucanje iz iste udaljenosti u balistički gel, samo taj put bez fiziološkog implantata.
Njihovo je istraživanje zaključilo da implantat u grudima “značajno smanjuje penetraciju balističkog gela”. Bez implantata metak je ušao u gel dubinom od 40,2 centimetara. Kada je implantat bio ispred gela penetrirano je samo 31,9 centimetara u sam gel.
“Možete ih zamisliti kao male zračne jastuke”, rekao je glavni autor studije Christopher Pannucci. Dodao je kako izvedeni dokazi upućuju kako bi implantat u grudima mogao, u pravim okolnostima, zaštititi prsa od prostrjelne rane metka, uboda nožem, pada ili prometne nesreće.
Ipak, bilo bi naivno pomisliti da je povećanje grudi siguran način preživljavanja od pucnjeva. Metak i dalje uspijeva potpuno prodrijeti u tkivo balističkog gela s 31,9 cm. Nadalje, takva bi ozljeda vjerojatno uključivala prsnuće implantata koje vjerojatno dolazi s popisom komplikacija.
