Pratite nas

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Biologija

Molekularni biolozi s Instituta Ruđer Bošković otkrili su novi krvni biljeg za metastatski rak prostate

Foto: IRB

Molekularni biolozi s Instituta Ruđer Bošković (IRB) doktorand mag. sc. Sven
Ljubić, te dr. sc. Antonio Sermek, dr. sc. Isidoro Feliciello i dr. sc. Đurđica
Ugarković u suradnji s grupom prof. dr. sc. Ane Fröbe, predstojnice Klinike za
onkologiju i nuklearnu medicinu Kliničkog bolničkog centra (KBC) Sestre
milosrdnice, otkrili su novi krvni biljeg za metastatski rak prostate.

Istraživanje je provedeno u okviru projekta Zaklade Adris pod nazivom ‘Alfa
satelitska RNA: kandidat za dijagnostičko/prognostički krvni biomarker raka
prostate’ čiji je voditelj dr. sc. Đurđica Ugarković, a rezultati su objavljeni u
znanstvenom časopisu Genes.

Rak prostate drugi je najčešći oblik raka kod muškaraca u Hrvatskoj, a Hrvatska je
među deset zemalja Europske unije (EU) s najvišom stopom smrtnosti od ove
bolesti. Novi podaci pokazuju da je preživljenje od raka prostate u Hrvatskoj ispod
europskog prosjeka, odnosno petogodišnje preživljenje u Hrvatskoj je 71,2 posto
dok je europski prosjek 83,4 posto. Smatra se da se kombinacijom što ranijeg
otkrivanja bolesti i usvajanjem najnovijih trendova liječenja može preživljenje od
raka prostate u Hrvatskoj približiti europskom prosjeku.

Klinički najprihvaćeniji biljeg za dijagnozu raka prostate je PSA (prostata-specifični
antigen), serinska proteaza srodna kalikreinu koju proizvode epitelne stanice
prostate, a čija je razina obično povišena kod oboljelih od raka prostate.

Uvođenje testiranja razine PSA kod asimptomatskih muškaraca rezultiralo je
ranijim otkrićem bolesti. PSA također omogućuje ranu detekciju latentnog raka
prostate koji se često ne razvija u bolest, a povišen je i kod benignih stanja kao što
su upale, te taj nedostatak specifičnosti rezultira suvišnim dijagnosticiranjem.

PSA se koristi i za praćenje razvoja bolesti, iako njegova razina kod bolesnika s
metastatskim rakom prostate ne korelira sa stupnjem razvoja bolesti. Zbog
nedovoljne specifičnosti PSA kao dijagnostičkog i prognostičkog markera
znanstvenici diljem svijeta ulažu dodatne napore za pronalaženjem alternativnih
biljega za rak prostate.

Satelitske DNA pripadaju skupini nekodirajućih DNA, a alfa satelitska DNA je
najzastupljenija ljudska satelitska DNA koja izgrađuje oko 5 posto genoma i
prepisuje se u alfa satelitsku RNA.

Istraživanje grupe s IRB-a i KBC-a Sestre Milosrdnice je pokazalo da se na osnovu
razine nekodirajuće alfa satelitske RNA u krvi pacijenata može sa visokom
pouzdanošću razlučiti metastatski kastracijsko-rezistentni rak prostate od
metastatskog hormon-osjetljivog raka prostate, za razliku od PSA čija je razina
gotovo identična u ova dva tipa metastatskih oboljenja.

”Na osnovu razine alfa satelitske RNA moguće je s visokom pouzdanošću razlučiti
metastatski kastracijsko-rezistentni rak prostate od lokaliziranog, primarnog
tumora odnosno od zdravih kontrola,” objašnjava Sven Ljubić, prvi autor na radu
i doktorand u Laboratorij za evolucijsku genetiku IRB-a.

”Ovi rezultati otvaraju mogućnost primjene razine alfa satelitske RNA kao
jednostavne krvne pretrage, odnosno biljega za dijagnosticiranje metastatskog
kastracijski-rezistentnog raka prostate kao i za praćenje razvoja metastatske
bolesti,” zaključuje dr. sc. Đurđica Ugarković jedna od autorica na radu i
voditeljica Laboratorija za evolucijsku genetiku IRB-a.

Možda će vas zanimati

Društvene znanosti

Kako su nestali Vikinzi jedno je od najvećih povijesnih pitanja koje zbunjuje povjesničare i znanstvenike. Vikinzi su bili strah i trepet srednjovjekovne Europe, poznati...

Zdravlje i Medicina

Kako mozak upravlja našim tijelom jedno je od najfascinantnijih pitanja u medicini. Naš mozak nije samo organ koji nam pomaže razmišljati – on je...

Znanost

Što je DNA? To je deoksiribonukleinska kiselina, molekula koja je temelj života! Možda zvuči komplicirano, ali zapravo je DNA nešto poput prirodnog koda koji...

Svemir

Kako astronauti spavaju u svemiru jedna je od najzanimljivijih tema kada govorimo o životu u bestežinskom stanju. Na Zemlji, svi smo navikli na udoban...