Korištenje jarkih boja u svrhu upozorenja učestala je pojava u prirodi. Fluorescentne oznake, crveni znak stop i slični znakovi rezultat su ljudskog oponašanja prirode u kojoj životinje i biljke upozoravaju ostale, primjerice na svoju otrovnost. No, kako se boriti protiv predatora koji ne vidi koje ste boje? Taj trik su usavršili tigrovi moljci u svojoj borbi sa šišmišima.
Ultrazvučni signali upozorenja
Zvučni signali kojima moljci upozoravaju šišmiše već su ranije dokazani u laboratorijskim uvjetima na Sveučilištu Wake Forest. No, nastavak istraživanja prvi puta je dokazao takvo ponašanje i u prirodi. Neke ptice i sisavci koriste aposemantičke (upozoravajuće) signale poput jarkih boja ili kontrastnih uzoraka da bi upozorili na svoju otrovnost, no šišmiši se kao nokturalne (noćne) vrste ne pouzdaju u vid već u sluh. Iz tog razloga neke vrste moljaca, koje su glavni plijen šišmiša, razvile su ultrazvučne signale upozorenja stručnog naziva zvučni aposemantizam. Tim signalima upozoravaju šišmiše da nisu ukusni i da su potencijalno opasni ako ih pojedu. Autor istraživanja, objavljenog u časopisu PLOS ONE, Nick Dowdy, navodi kako je ovo prvi put da su znanstvenici dokazali ovakvo ponašanje u prirodi.
Zvučnim upozoravanjem moljci čuvaju više energije
Dowdy i njegov tim proučavali su dvije vrste tigrovih moljaca, Pygarctia roseicapitis i Cisthene martini, i utvrdili tip ponašanja nazvan „nonšalantni kontinuum” pri kojem moljci ne izbjegavaju šišmiše naglim propadanjem u zraku, kao što to većina vrsta moljaca radi. Takvo ponašanje, gdje moljac u zadnji tren prije nego što ga šišmiš uhvati naglo propada u zraku i leti u nepredvidivim spiralama, zahtjeva mnogo energije. „Uočili smo da tigrovi moljci rjeđe koriste tehniku propadanja, vjerojatno zbog očuvanja energije”, navodi Dowdy. Takav rezultat implicira da su ove vrste s vremenom evoluirale i više se pouzdaju u svoje upozoravajuće zvukove nego u energetski zahtjevne manevre izbjegavanja.
Evolucija zvučnih signala
Također, takvo ponašanje dokazuje da su preci nekih vrsta potencijalno proizvodili zvukove te se iz tih funkcija razvila ultrazvučna signalizacija u tigrovih moljaca. „To bi značilo da su kroz evoluciju tigrovi moljci svoj obrambeni sustav razvijali od zvučnih signala do kompleksnih ultrazvučnih signala koji ometaju rad eholokacije kod šišmiša”, zaključuje Dowdy.
Izvor: Escience.com, Biologija.com.hr
