Connect with us

Hi, what are you looking for?

Moždana aktivnost prilikom tišine i slušanja glazbe

Foto: Pixabay

Razlikuje li naš mozak aktivnosti poput slušanje glazbe, i razmišljanja o istoj? Na to pitanje pokušava odgovoriti studija objavljena u akademskom časopisu „Journal of Neuroscience“.

Prvi rezultati ukazuju na to kako mozak reagira na glazbu čak i kada ona ne svira. Te spoznaje nam daju nove uvide u to kako funkcioniraju ljudska osjetila.

Glazba je više od čulnog iskustva

Kada slušamo glazbu, naš mozak pokušava predvidjeti note i melodije koje slijede. Ukoliko se pak pojavi neočekivana glasna nota ili pak nesklad akorda, povećava se aktivnost u mozgu.

Kao glavni uređaj za mjerenje moždane aktivnosti korišten je EEG (elektroencefalogram). EEG je omogućio izoliranje signala koji nastaje zbog predviđanja mozga od onog koji nastaje kao odgovor na stvarni zvučni podražaj. Glazbenici koji su sudjelovali u istraživanju su slušali ili zamišljali Bachove melodije na klaviru.

Foto: DI LIBERTO, MARION, AND SHAMMA, JNEUROSCI 2021

Rezultati ukazuju na to da je moždana aktivnost ispitanika prilikom zamišljanja melodije imala suprotan električni polaritet od onoga kada su zaista slušali tu melodiju. Taj rezultat je očekivan s obzirom da dolazi do različite moždane aktivacije. Ono što je bilo iznenađujuće je činjenica da je moždana aktivnost prilikom zamišljanja jednaka onoj aktivnosti koja bi nastala kada bi melodija izostala prilikom preslušavanja iste.

Pojednostavljeno rečeno: Kada slušamo melodiju koju poznajemo, naš mozak nastoji predvidjeti koja melodija sljedeća dolazi. Ukoliko bi izbacili dio melodije i zamijenili ju potpunom tišinom, mozak se i dalje ponaša kao da glazba svira i dalje.

Što nam to govori?

Zaključak do kojeg su došli istraživači je sljedeći: Iako nema vanjskog podražaja u tim trenutcima tišine, mozak se i dalje ponaša kao da prima signale. Sukladno tome, možemo zaključiti da slušanje glazbe ne aktivira isključivo osjet sluha, nego se radi o kompleksnoj moždanoj aktivnosti.

Daljnja istraživanja će se usmjeriti na otkrivanje izolirane neuronske mreže koja sudjeluje u moždanoj aktivnosti prilikom slušanja glazbe. Ovisno o zahvaćanju različitih struktura mozga, postoji veliki potencijal za korištenje glazbe kao oblika terapije za razne psihomotoričke poremećaje.

Možda će vas zanimati

Jeste li ikad razbijali glavu oko toga gdje ste ostavili ključeve od automobila? Kada ih konačno nađete, možete zahvaliti hipokampusu, dijelu mozga odgovornom za...

Proveden je zanimljiv eksperiment

Djeca slušaju glazbu s prijenosnih uređaja poput mobitela ili tableta

Advertisement