Pratite nas

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Psihologija

Može li glazba biti korisna za zdravlje srca?

Već smo znali da poboljšava raspoloženje utjecajem na kemiju mozga

Glazba poboljšava raspoloženje mijenjanjem kemije mozga, a te promjene onda mogu biti korisne i za srce.

Glazba nema samo dobrobit da aktivira slušni sustav, nego i pokreće puno regija u mozgu, pogotovo one za kretanje, pozornost, jezik, pamćenje te emocije.

“Ne postoji stimulans koji istovremeno utječe na tako široka područja mozga, kao što to čini glazba”, tvrdi Brian Harris, inače glazbeni terapeut s Harvarda. “Ova globalna aktivacija se događa dok slušamo glazbu, sviramo neki instrument ili pjevamo. Posve neformalno pod tušem ili pak u automobilu.”

Studije sugeriraju da ljudi ako slušaju glazbu, mogu dulje vježbati, poboljšavaju im se funkcije krvnih žila relaksiranjem arterija, a otkucaji srca i tlak se vraćaju u normalu puno brže poslije opterećenja. Također smanjuje se anksioznost kod onih koji su preživjeli infarkt srca te isto tako pomaže pacijentima u oporavku od operacije srca pa manje osjećaju tjeskobu i bol.

Poput drugih ugodnih senzacija, slušanje ili stvaranje glazbe pomaže lučenju dopamina, neurotransmitera u mozgu koji daje motivaciju. Naime, procesuiranje zvuka počinje u moždanim stanicama, koje također kontroliraju otkucaje srca i disanje. Ta veza objašnjava zašto relaksirajuća glazba usporava otkucaje srca, disanje te tlak, a čini i da se lakše podnese bol, stres i tjeskoba.

Znanstvenici smatraju da glazba koju biraju pacijenti sami za sebe ima povoljniji učinak od one koju za njih izabere netko drugi. American Music Therapy Association tvrdi da glazba izaziva reakciju zahvaljujući poznavanju melodije, predvidivosti te osjećaju sigurnosti.

U studiji provedenoj za opuštanje arterija testirala se klasična i rock glazba, a poboljšanja su bila bolja kad su ljubitelji klasične glazbe slušali klasičnu glazbu, nego kad su slušali rock i obrnuto. Ljubitelji opere pronalaze veliko smirenje pri slušanju opera, ali kod onih koji to ne preferiraju, takva glazba može imati suprotan učinak.

Nema nedostataka kod slušanja glazbe u opuštanju ili u poboljšavanju vježbanja, dok god se decibeli drže pod kontrolom, piše Health Blog Harvard Medical School.

Možda će vas zanimati

Psihologija

Užitak koji pruža hrana može postati još bolji ukoliko jedete u pravom glazbenom okruženju, navodi se u studiji o učincima različite pozadinske glazbe na...

Društvene znanosti

John Secor, 57-godišnji profesor francuskog s Državnoga sveučilišta u Moreheadu govori dva jezika otkad je kao mali dječak živio u Kanadi. Također je glazbenik i pjevač...

Neuroznanost

Vaginalni porod aktivira ekspresiju proteina u mozgu novorođenčeta koji poboljšava razvoj mozga i njegovih funkcija u odrasloj dobi, navodi se u studiji tima znanstvenika...

Matematika i Ekonomija

Čini se da uobičajena odbojnost prema neskladnim suzvučjima ima veze s matematičkim odnosima tonova koji se formiraju nad glavnim izvedenim tonom. Mnogi ljudi ne...