Pratite nas

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Ekologija i okoliš

Možemo li otpad odlagati u vulkane i tako se jeftino riješiti smeća?

Svaki stanovnik Hrvatske na godišnjoj razini u prosjeku proizvede 376 kilograma otpada, odnosno 1,01 kilogram dnevno. Ovo je osjetno manje od europskog prosjeka – 502 kg po stanovniku godišnje – no to ne mijenja činjenicu da ćemo uskoro biti zatrpani otpadom.

Jasno, postoje načini zbrinjavanja otpada – reciklaža, spaljivanje, piroliza, biološka obrada i tako dalje – no to je dugotrajan i skup proces. No što kad bismo otpad, recimo, bacili u vulkansko grotlo? Užarena lava bi u tren oka rastopila sve što ubacimo u krater.

Ova ideja podrazumijeva vulkan koji konstantno i vrlo sporo eruptira, postepeno izbacujući umjerene količine lave. Nažalost, vulkani nisu pretjerano kooperativni: većina jednostavno eksplodira pod silnim pritiskom koji se vremenom akumulira u njegovoj unutrašnjosti, uništavajući sve u svojoj blizini.

Ukoliko se prilika ipak pokaže idealnom i imate mogućnost odbaciti smeće u krater ispunjen lavom, imajte na umu kako ubacivanje relativno hladnih predmeta u veliku količinu užarene lave izaziva spektakularnu eksploziju. Riječ je o empirijskom istraživanju kojeg su proveli znanstvenici u Etiopiji: u krater ispunjen lavom ubacili su vreću s 30 kilograma otpada (rezultat pogledajte u priloženom videu na kraju teksta).

Dodatni problem predstavlja zagađenje atmosfere, koje bi uslijedilo spaljivanjem velikih količina smeća. Moderne spalionice u tom su slučaju daleko bolji izbor, jer su opremljene odgovarajućim filtrima koji sprječavaju najveće zagađivače da dospiju u atmosferu.

Budući da je spaljivanje klasičnog otpada u vulkanu nepraktično i, zapravo, vrlo opasno, je li moguće u njega bacati specijaliziran otpad, kao što je to medicinski ili nuklearni? Time bi se brzo riješili iznimno opasnih ostataka iz Černobila ili Fukušime, koji će još stoljećima predstavljati prijetnju ljudima i okolišu.

Nažalost, i ovaj naum osuđen je na neuspjeh: lava nije dovoljno vrela da otopi nuklearni otpad ili sterilizira onaj medicinski. Dakako, tu su i problemi koje nismo naveli, a tiču se dobavljivosti takvog načina zbrinjavanja otpada: vulkani – osobito oni koji su prigodni da se u njih odlaže otpad – nisu dovoljno rašireni u prirodi, što transport materijala do njih čini vrlo složenim i skupim.

Izvor: Popular Science/recikliraj.hr

Možda će vas zanimati

Biljke i životinje

Zanimljivosti o mačkama mogu nas ne samo zabaviti, nego i proširiti naše znanje o ovim misterioznim i neodoljivim životinjama. Mačke su odavno zauzele posebno...

Veliki znanstvenici

Kada nam na pamet padnu najpoznatiji izumi Nikole Tesle, često nas zapljusne val znatiželje i divljenja prema ovom vizionaru čiji radovi i danas rezoniraju...

Arheologija i paleontologija

Zamislite ovo: anatomija, to čudesno područje koje nas vodi u najskrivenije kutke našeg bića. Možda vas sjećanja odvedu u dane srednje škole, s rukavicama...

Biotehnologija

U potrazi za ekološki prihvatljivijim izvorima hrane, svijet se okreće neobičnim rješenjima. Jedno od takvih su i veliki pitoni, koji se pokazuju kao obećavajući...