Pratite nas

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Planete i mjeseci

Možemo li u budućnosti naseliti Mjesec?

Kolonizacija mjeseca. (Credit: Wikimedia.org)
Ilustracija kolonizacije Mjeseca. (Credit: Wikimedia.org)

S golemim brojem onih koji zagovaraju povratak na Mjesec, pitanje nije ‘hoće li’ nego ‘kad’ će se to zaista i dogoditi. Naravno, svaka misija sa ljudskom posadom sa sobom nosi određene rizike. Taj rizik dodatno se povećava ako govorimo o dugoročnom životu i radu na površini Mjeseca. Astronauti i potencijalni doseljenici morali bi se suočiti sa solarnim bakljama, nositi se sa mikrogravitacijom i izdržati sva teška iskušenja koja nosi rad u okruženju bez kisika, a ne smijemo zaboraviti ni samu površinu Mjeseca, toksičnu za ljude.

To je u najmanju ruku vrlo opasno. Mjesečeva površina nije prošla isti erozijski proces kao Zemljino tlo. To znači da je na Mjesecu gotovo sve oštro poput britve-od sitnih čestica do stijena. Kad te sitne krhotine dospiju u njihovu zonu boravka može doći do problema. Od udisanja, gdje u plućima mogu izazvati pravi kaos, ili u očima mogu izazvati opasne povrede rožnice. Da ne spominjemo štetu koju te male super-oštre čestice mogu nanijeti na spojevima svemirskih odijela, strojevima, zaštitnoj opremi i građevinama.

Dodatno, ovim već dovoljno opasnim česticama pridružuju se dvije prirodne sile: mikrogravitacija i plimne sile. Plimne sile na Mjesecu su iznimno jake s obzirom na to da Mjesečevu površinu stalno bombardiraju čestice UV zraka i solarnih vjetrova. Mikrogravitacija s druge strane olakšava podizanje čestica kojima tako omogućuje zadržavanje u atmosferi lunarnog staništa na duže vrijeme.

Astronauti Apolla imali su nekih ozbiljnih problema sa nepovoljnim biološkim i mehaničkim utjecajem Mjesečeve površine jer znanstvenici o tom tada nisu ništa znali. Na sreću, nazire se rješenje za ove teškoće. Zapravo postoje neke pretpostavke o tom da bi se materijal sa Mjeseca mogao koristiti za dobivanje goriva, kisika i vode. U sastavu materijala s Mjeseca su redovito male količine željeza što znači da je magnetiziran. Magnetni filteri mogli bi biti postavljeni u letjelicama ili svemirskim stanicama kao pročišćivači zraka. Također bi se pomoću njih astronauti pri povratku u bazu mogli oslobađati od onečišćenosti nakupljene na svemirskim odijelima.

Srećom, sljedeći put kad čovjek sleti na Mjesec bit će opskrbljen informacijama uz pomoć kojih će planovi, pripreme i dizajn biti izvedeni na pametniji način od prošlog iskustva.

Izvor: FromQuarksToQuasars

Možda će vas zanimati

Energija i gorivo

Kako rade nuklearne elektrane? Možda se čini kao zastrašujuće pitanje, ali zapravo nije toliko komplicirano kada ga razložimo. Nuklearne elektrane igraju ključnu ulogu u...

Mikrobiologija

Zašto čovjek prdi? To je pitanje koje možda ne postavljamo naglas, ali svi znamo da je odgovor neizbježan dio naše svakodnevice. Prdac, koliko god...

Astrofizika

Kako nastaje polarna svjetlost? Ako ste se ikad pitali što stoji iza ovog magičnog svjetlosnog spektakla na nebu, na pravom ste mjestu! Polarna svjetlost,...

Fizika

Kako avion leti? To je pitanje koje mnogima padne na pamet kad se nađu na aerodromu ili dok gledaju avione kako prelijetaju nebo. I...