Stručnjaci su otkrili kako se prosječna visina muškaraca povećala za gotovo 11 centimetara u razdoblju od 1870-ih do danas. Ovaj nalaz temelji se na podacima prikupljenim na tisućama muškaraca iz 15 europskih država.
Na primjer, prosječna visina muškaraca u Velikoj Britaniji u dobi od 21 godine narasla je s 167,05 centimetara, koliko su muškarci u prosjeku bili visoki u sedamdesetim godinama 19. stoljeća, na 177,37 centimetara u sedamdesetim godinama 20. stoljeća. Članak je objavljen su u časopisu Oxford Economic Papers, a u istraživanju su se koristili podaci iz mnogih izvora, uključujući vojne evidencije i istraživanja moderne populacije iz razdoblja između 1870-ih i 1980-ih u 15 europskih zemalja. Istraživači su proučavali samo kako se mijenjala visina muškaraca zbog toga što je u tom vremenskom periodu postojalo premalo podataka za žene.
Iako se općenito smatra kako geni u najvećoj mjeri određuju visinu osobe i objašnjavanju razliku u visini ljudi, glavni autor istraživanja rekao je kako oni ipak ne mogu objasniti trend nađen u ovim podacima. Profesor Tim Hatton sa Sveučilišta u Essexu rekao je da za ovakav trend nema evolucijskog objašnjenja. “U dvadesetom stoljeću preživljavaju oni ljudi koji ne bi preživjeli u devetnaestom”, dodao je Hatton.
Istraživači su objasnili kako “genetski bazen ne može biti odgovoran za toliko značajne pomake u visini u tek četiri ili pet generacija”, te dodali kako na visinu osobe znatno utječu događaji u prve dvije godine života. Prema tome, visoka stopa bolesti kao što su bolesti dišnog sustava ili dijareja, koje su odgovorne za velik broj smrti dojenčadi, također utječe na razvoj djeteta te posljedično i njegovu visinu. U vremenskom periodu koji se proučavao u istraživanju stopa dojenačkih smrti bila je značajno smanjena.
Još jedan faktor kojeg su istraživači uzeli u obzir bio je pomak prema brojčano sve manjim obiteljima. Naime, lakše je prehraniti obitelj s manjim brojem članova od obitelji s mnogo članova. Viši prihodi, higijenski poboljšani uvjeti života i bolja edukacija o zdravlju i prehrani su također mogli imati utjecaj na visinu, rekli su istraživači.
Istraživanje je također pokazalo kako u različitim dijelovima Europe postoje i različiti obrasci u promjeni visine. Tako su suprotno mogućim očekivanjima u sjevernim dijelovima Europe pronađene velike promjene u visini u razdoblju svjetskih ratova i Velike depresije, odnosno prije uvođenja nacionalnog zdravstvenog sustava. Profesor Hatton smatra kako je ovo posljedica poboljšanja sanitarnih uvjeta, higijene i prehrane, jer, kako navodi, tijekom ratova bilo je mnogo žena koje su počele zarađivati, a za neke se i povećala kvaliteta prehrane.
Međutim, u južnim dijelovima Europe nagli porast u visini primijećen je tek nakon Drugog svjetskog rata, a profesor Hatton dodaje da je to bilo razdoblje velikog rasta prihoda u tim državama koje su također preuzele neke socijalne mjere od zemalja sjeverne Europe, u kojima su se takvi uvjeti razvijali desetljećima prije. “Povećanje ljudskog stasa je ključni indikator poboljšanja prosječnog zdravstvenog stanja u populaciji”, rekao je Hatton.
Dr. John Middleton (Faculty of Public Health, UK) rekao je kako ovo istraživanje zaista govori u prilog tome da naša visina pokazuje koliko smo zdravi. “Povećanje visine je odraz povećane dostupnosti hrane sve do nedavnog pretjeranog konzumiranja šećera i masnoća”, govori Middleton, te dodaje kako unatoč tome ne možemo zaključiti da su niži ljudi ujedno i lošijeg zdravlja te da ovo zanimljivo istraživanje izaziva još mnoga pitanja.
Ono što treba učiniti, rekao je Middleton, jest riješiti mnoge uzroke lošeg zdravlja kojima imamo pristup. “Zapošljavanje je jedan od najboljih načina za to, zbog čega trebamo usmjeriti pažnju na mnogo više toga od prehrane i tjelovježbe kad se radi o pokušaju poboljšanja zdravlja ljudi.”
