Connect with us

Hi, what are you looking for?

Arheologija i paleontologija

I na Antarktici je nekoć raslo drveće

Čudna stabla, s nekim značajkama današnjih tropskih stabala, rasla su jednom na Antarktici, pokazala su najnovija istraživanja.

Fosiliziran ostatak stabla na Antartici (Credit: Patricia Ryberg)

Prije otprilike 200 milijuna godina, tijekom kasnog Perma i početkom Trijasa, svijet je bio poput staklenika i bilo je mnogo toplije nego što je danas. Šume su prekrivale tada nezaleđenu Antarktiku. No, Antarktika je i tada, baš kao i danas, tijekom zime bila u gotovo potpunoj tami, dok je tijekom ljetnih mjeseci cijeli dan bila obasjana sunčevom svjetlošću.

Pitanje je, tvrdi Patricia Ryberg, znanstvenica sa Sveučilišta u Kanzasu, kako su se biljke uspjele nositi s konstantnom fotosintezom tijekom jednog dijela godine, a onda s potpunim izostankom iste tijekom drugog dijela godine. „Upravo su stabla najbolji način da to otkrijemo, budući da ona bilježe sve fiziološke promjene u svojim godovima”, nastavlja Ryberg.

Fosilizirani ostaci stabala i otisci lišća zabilježili su svojevrsnu povijest antarktičke šume. Otisci lišća nalaze se na jednom mjestu, kao da su svi otpali u isto vrijeme, tvoreći svojevrsni tepih od lišća. Upravo to ukazuje na činjenicu da je riječ o listopadnim šumama.

Kako bi potvrdili tu činjenicu, Ryberg i njezini kolege skupili su uzorke fosiliziranog drveća te analizirali njihove godove. Godovi su pokazali kako je riječ o zimzelenom drveću. „Sada imamo kontradiktorne rezultate, gdje otpalo lišće ukazuje na to da je riječ o listopadnom, a ostatak fosiliziranog drveta da je riječ o zimzelenom drveću”, izjavila je nedavno Ryberg na godišnjem skupu Američkog geološkog društva (Geological Society of America).

Studije koje su se bavile istraživanjem molekula ugljika u fosiliziranim ostacima drveća, također su dale dvostruke odgovore – moglo bi se raditi o listopadnom, ali i o zimzelenom drveću. Iz toga se može zaključiti da su drevne antarktičke šume bile neka čudna mješavina listopadne i zimzelene šume. „Većina godova izgleda tropski, premda drveće s Antarktike uopće nije raslo u tropskim uvjetima. Moguće je pak da je riječ o tropskim stablima koja tijekom razdoblja u kojem nema sunčeve svjetlosti doživljavaju određenu vrstu hibernacije”, zaključila je na kraju Ryberg.

Izvor: LiveScience

Možda će vas zanimati

Astrofizika

Što je bilo prije svemira? Pitanje koje nas vodi do samih granica znanosti i mašte! Odgovor na to zagonetno pitanje traže i znanstvenici i...

Geografija i geologija

Najjači potresi na svijetu su moćne prirodne sile koje mogu u trenu promijeniti krajolik, uništiti gradove i, nažalost, ugroziti živote. Kad govorimo o najjačim...

Fizika

Jeste li se ikad zapitali gdje odlazi energija dok vozite bicikl, kuhate ručak ili koristite mobitel? Sve te radnje savršeni su primjeri kako funkcionira...

Geografija i geologija

Vulkanski otoci nastaju kroz jedan od najmoćnijih procesa na Zemlji – vulkansku aktivnost! Kada magma iz unutrašnjosti planeta dospije na površinu kroz pukotine u...