Connect with us

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Arheologija i paleontologija

I na Antarktici je nekoć raslo drveće

Čudna stabla, s nekim značajkama današnjih tropskih stabala, rasla su jednom na Antarktici, pokazala su najnovija istraživanja.

Fosiliziran ostatak stabla na Antartici (Credit: Patricia Ryberg)

Prije otprilike 200 milijuna godina, tijekom kasnog Perma i početkom Trijasa, svijet je bio poput staklenika i bilo je mnogo toplije nego što je danas. Šume su prekrivale tada nezaleđenu Antarktiku. No, Antarktika je i tada, baš kao i danas, tijekom zime bila u gotovo potpunoj tami, dok je tijekom ljetnih mjeseci cijeli dan bila obasjana sunčevom svjetlošću.

Pitanje je, tvrdi Patricia Ryberg, znanstvenica sa Sveučilišta u Kanzasu, kako su se biljke uspjele nositi s konstantnom fotosintezom tijekom jednog dijela godine, a onda s potpunim izostankom iste tijekom drugog dijela godine. „Upravo su stabla najbolji način da to otkrijemo, budući da ona bilježe sve fiziološke promjene u svojim godovima”, nastavlja Ryberg.

Fosilizirani ostaci stabala i otisci lišća zabilježili su svojevrsnu povijest antarktičke šume. Otisci lišća nalaze se na jednom mjestu, kao da su svi otpali u isto vrijeme, tvoreći svojevrsni tepih od lišća. Upravo to ukazuje na činjenicu da je riječ o listopadnim šumama.

Kako bi potvrdili tu činjenicu, Ryberg i njezini kolege skupili su uzorke fosiliziranog drveća te analizirali njihove godove. Godovi su pokazali kako je riječ o zimzelenom drveću. „Sada imamo kontradiktorne rezultate, gdje otpalo lišće ukazuje na to da je riječ o listopadnom, a ostatak fosiliziranog drveta da je riječ o zimzelenom drveću”, izjavila je nedavno Ryberg na godišnjem skupu Američkog geološkog društva (Geological Society of America).

Studije koje su se bavile istraživanjem molekula ugljika u fosiliziranim ostacima drveća, također su dale dvostruke odgovore – moglo bi se raditi o listopadnom, ali i o zimzelenom drveću. Iz toga se može zaključiti da su drevne antarktičke šume bile neka čudna mješavina listopadne i zimzelene šume. „Većina godova izgleda tropski, premda drveće s Antarktike uopće nije raslo u tropskim uvjetima. Moguće je pak da je riječ o tropskim stablima koja tijekom razdoblja u kojem nema sunčeve svjetlosti doživljavaju određenu vrstu hibernacije”, zaključila je na kraju Ryberg.

Izvor: LiveScience

17 komentara

17 Comments

  1. Thomas Jefferson-pop

    14 studenoga, 2013 u 11:32 am

    e, pa sad ne rastu 😉

  2. Vlado Zehnbauer

    14 studenoga, 2013 u 11:35 am

    ..dobro zapažanje!:-)

  3. Zlatko Markovcic

    14 studenoga, 2013 u 11:38 am

    Maa daj zezate nas, stabla na Antrktici da su nekad rasla.

  4. Ervin Beganovic

    14 studenoga, 2013 u 11:40 am

    bas ste pametni 😀

  5. Aleksandar Kreca

    14 studenoga, 2013 u 11:40 am

    haha da prouce kakvo je lisce bilo prije 200 miliona godina i da li je padalo u isto vrijeme haha (znaci radi se o tacnoscu od 30 – 50 dana). i za ovo neko uzima lovu.

  6. Sylvia Borin

    14 studenoga, 2013 u 11:57 am

    zimzeleno znači da je zimi zeleno, što je malo vjerojatno s obzirom na nedostatak svjetla tijekom zime, a tijekom cijele godine je vazdazeleno. ako je drvo hiberniralo zimi, što je najlogičnije i što čini današnje listopadno drveće, koji smisao bi lišće imalo kada ne može obavljati svoju funkciju? možda su fotosintetizirali na svjetlost zvijezda? 😐

  7. Đani Panić

    14 studenoga, 2013 u 12:05 pm

    a i ta znanost iz krajnosti u krajnost ..kakva vas sad stabla spopala i to na antartiku 🙂

  8. Vlado Zehnbauer

    14 studenoga, 2013 u 12:20 pm

    ..Da,rasla su,postoji jednostavno i logično objašnjenje,koje nažalost nije prihvaćeno,niti ikad uzeto u obzir u ozbiljno razmatranje! Ono uključuje vanjsko djelovanje,koje je isto tako potpuno neprihvatljivo današnjem darwinističkom shvaćanju svijeta!

    • Chipson Chipson

      14 studenoga, 2013 u 12:55 pm

      ne nego je je to bilo prije velikog potopa kad je klima na planeti bila ujednačena i atmosfera potpuno drugačija od današnje,zbog velikog potopa je i nastalo ledeno doba

  9. Božo Marić Zux

    14 studenoga, 2013 u 12:29 pm

    hahahaha inace zadnjih par miliona godina stalno je bio led i snijeg . ahahhaha. predobri ste

  10. Vlado Zehnbauer

    14 studenoga, 2013 u 1:03 pm

    ..Upravo o tome sam i govorio,prije potopa,tako je,a ista stvar koja je direktan uzrok potopa,prekinula je i uništila dotadašnji eko sistem i dotadašnje ustrojstvo funkcioniranja planete!

  11. Vlado Zehnbauer

    14 studenoga, 2013 u 1:10 pm

    ..Ali bez obzira na fosile biljaka i tropskih životinja u ledu polova,službena znanost se i dalje drži ‘vječnog’ snijega i leda,tj. ignoriraju dokaze,jer bi ih ozbiljnije istraživanje dovelo do Biblije,a to sebi ne smiju dozvoliti!

  12. Davor Horvat

    14 studenoga, 2013 u 10:33 pm

    …a možda su u šumi…

  13. Saša Denatz

    14 studenoga, 2013 u 11:34 pm

    kakav potop,pa di je led koji se otopio???
    sad bi svi bili ribe,ne glumatajte…

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Popularno

Znanost za početnike

Iako se s nama ne bi složila ekipa iz Flat Earth Societyja, Zemlja je okrugla. U redu, ne baš u pravom smislu riječi, ali...

Kemija

One nastaju u oblacima i to na temperaturama nižim od 0°C izravno iz vodene pare u zraku, a ne smrzavanjem vode kako se obično...

Znanost za početnike

Znanstvenici vjeruju da je u najvećem broju slučajeva uzročnik potresa mehanizam tektonike ploča, tj. kretanje litosferskih ploča i njihova međusobna interakcija.

Fizika

Jeste li oduvijek imali goruću želju putovati kroz vrijeme? Dobre vijesti! Putovanje kroz vrijeme je moguće. Zapravo, već to radite. Krećete se kroz vrijeme...

Fizika

Svima nam je dobro poznato da je Albert Einstein, jedan od najznačajnijih fizičara 20. stoljeća, bio uistinu zanimljiva i osebujna ličnost. No, jeste li...

Oglašavanje

Možda će vas zanimati

Ekologija i okoliš

Istraživači su otkrili atmosferski predio koji ljudska aktivnost nije uspjela dotaknuti i promijeniti.

Arheologija i paleontologija

Kad je paleontolog Thomas Mörs zavirio u mikroskop dok je sortirao sitne fosile stare 40 milijuna godina, pronađene na otoku Seymour u blizini vrha...

Biljke i životinje

Tajnom operacijom specijalnih vatrogasnih postrojbi u posljednji je čas pred naletom požara spašen posljednji lug volemije (australskog stribora), prethistorijske vrste drveća koje još nazivaju i...

Ekologija i okoliš

Tim s Australskog nacionalnog sveučilišta (ANU) analizirao je povijesne i nove podatke zadnjeg međuledenog doba, razdoblja viših globalnih temperatura koje može trajati tisuće godina,...

Oglašavanje