Connect with us

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Arheologija i paleontologija

I na Antarktici je nekoć raslo drveće

Čudna stabla, s nekim značajkama današnjih tropskih stabala, rasla su jednom na Antarktici, pokazala su najnovija istraživanja.

Fosiliziran ostatak stabla na Antartici (Credit: Patricia Ryberg)

Prije otprilike 200 milijuna godina, tijekom kasnog Perma i početkom Trijasa, svijet je bio poput staklenika i bilo je mnogo toplije nego što je danas. Šume su prekrivale tada nezaleđenu Antarktiku. No, Antarktika je i tada, baš kao i danas, tijekom zime bila u gotovo potpunoj tami, dok je tijekom ljetnih mjeseci cijeli dan bila obasjana sunčevom svjetlošću.

Pitanje je, tvrdi Patricia Ryberg, znanstvenica sa Sveučilišta u Kanzasu, kako su se biljke uspjele nositi s konstantnom fotosintezom tijekom jednog dijela godine, a onda s potpunim izostankom iste tijekom drugog dijela godine. „Upravo su stabla najbolji način da to otkrijemo, budući da ona bilježe sve fiziološke promjene u svojim godovima”, nastavlja Ryberg.

Fosilizirani ostaci stabala i otisci lišća zabilježili su svojevrsnu povijest antarktičke šume. Otisci lišća nalaze se na jednom mjestu, kao da su svi otpali u isto vrijeme, tvoreći svojevrsni tepih od lišća. Upravo to ukazuje na činjenicu da je riječ o listopadnim šumama.

Kako bi potvrdili tu činjenicu, Ryberg i njezini kolege skupili su uzorke fosiliziranog drveća te analizirali njihove godove. Godovi su pokazali kako je riječ o zimzelenom drveću. „Sada imamo kontradiktorne rezultate, gdje otpalo lišće ukazuje na to da je riječ o listopadnom, a ostatak fosiliziranog drveta da je riječ o zimzelenom drveću”, izjavila je nedavno Ryberg na godišnjem skupu Američkog geološkog društva (Geological Society of America).

Studije koje su se bavile istraživanjem molekula ugljika u fosiliziranim ostacima drveća, također su dale dvostruke odgovore – moglo bi se raditi o listopadnom, ali i o zimzelenom drveću. Iz toga se može zaključiti da su drevne antarktičke šume bile neka čudna mješavina listopadne i zimzelene šume. „Većina godova izgleda tropski, premda drveće s Antarktike uopće nije raslo u tropskim uvjetima. Moguće je pak da je riječ o tropskim stablima koja tijekom razdoblja u kojem nema sunčeve svjetlosti doživljavaju određenu vrstu hibernacije”, zaključila je na kraju Ryberg.

Izvor: LiveScience

17 komentara

17 Comments

  1. Thomas Jefferson-pop

    14 studenoga, 2013 u 11:32 am

    e, pa sad ne rastu 😉

  2. Vlado Zehnbauer

    14 studenoga, 2013 u 11:35 am

    ..dobro zapažanje!:-)

  3. Zlatko Markovcic

    14 studenoga, 2013 u 11:38 am

    Maa daj zezate nas, stabla na Antrktici da su nekad rasla.

  4. Ervin Beganovic

    14 studenoga, 2013 u 11:40 am

    bas ste pametni 😀

  5. Aleksandar Kreca

    14 studenoga, 2013 u 11:40 am

    haha da prouce kakvo je lisce bilo prije 200 miliona godina i da li je padalo u isto vrijeme haha (znaci radi se o tacnoscu od 30 – 50 dana). i za ovo neko uzima lovu.

  6. Sylvia Borin

    14 studenoga, 2013 u 11:57 am

    zimzeleno znači da je zimi zeleno, što je malo vjerojatno s obzirom na nedostatak svjetla tijekom zime, a tijekom cijele godine je vazdazeleno. ako je drvo hiberniralo zimi, što je najlogičnije i što čini današnje listopadno drveće, koji smisao bi lišće imalo kada ne može obavljati svoju funkciju? možda su fotosintetizirali na svjetlost zvijezda? 😐

  7. Đani Panić

    14 studenoga, 2013 u 12:05 pm

    a i ta znanost iz krajnosti u krajnost ..kakva vas sad stabla spopala i to na antartiku 🙂

  8. Vlado Zehnbauer

    14 studenoga, 2013 u 12:20 pm

    ..Da,rasla su,postoji jednostavno i logično objašnjenje,koje nažalost nije prihvaćeno,niti ikad uzeto u obzir u ozbiljno razmatranje! Ono uključuje vanjsko djelovanje,koje je isto tako potpuno neprihvatljivo današnjem darwinističkom shvaćanju svijeta!

    • Chipson Chipson

      14 studenoga, 2013 u 12:55 pm

      ne nego je je to bilo prije velikog potopa kad je klima na planeti bila ujednačena i atmosfera potpuno drugačija od današnje,zbog velikog potopa je i nastalo ledeno doba

  9. Božo Marić Zux

    14 studenoga, 2013 u 12:29 pm

    hahahaha inace zadnjih par miliona godina stalno je bio led i snijeg . ahahhaha. predobri ste

  10. Vlado Zehnbauer

    14 studenoga, 2013 u 1:03 pm

    ..Upravo o tome sam i govorio,prije potopa,tako je,a ista stvar koja je direktan uzrok potopa,prekinula je i uništila dotadašnji eko sistem i dotadašnje ustrojstvo funkcioniranja planete!

  11. Vlado Zehnbauer

    14 studenoga, 2013 u 1:10 pm

    ..Ali bez obzira na fosile biljaka i tropskih životinja u ledu polova,službena znanost se i dalje drži ‘vječnog’ snijega i leda,tj. ignoriraju dokaze,jer bi ih ozbiljnije istraživanje dovelo do Biblije,a to sebi ne smiju dozvoliti!

  12. Davor Horvat

    14 studenoga, 2013 u 10:33 pm

    …a možda su u šumi…

  13. Saša Denatz

    14 studenoga, 2013 u 11:34 pm

    kakav potop,pa di je led koji se otopio???
    sad bi svi bili ribe,ne glumatajte…

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Možda će vas zanimati

Ekologija i okoliš

Istraživači su otkrili atmosferski predio koji ljudska aktivnost nije uspjela dotaknuti i promijeniti.

Arheologija i paleontologija

Kad je paleontolog Thomas Mörs zavirio u mikroskop dok je sortirao sitne fosile stare 40 milijuna godina, pronađene na otoku Seymour u blizini vrha...

Biljke i životinje

Tajnom operacijom specijalnih vatrogasnih postrojbi u posljednji je čas pred naletom požara spašen posljednji lug volemije (australskog stribora), prethistorijske vrste drveća koje još nazivaju i...

Ekologija i okoliš

Tim s Australskog nacionalnog sveučilišta (ANU) analizirao je povijesne i nove podatke zadnjeg međuledenog doba, razdoblja viših globalnih temperatura koje može trajati tisuće godina,...