Connect with us

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Arheologija i paleontologija

Na Arktiku je prije 53 milijuna godina živjela divovska ptica iz roda Gastornis

FOTO: BBC

 

Zahvaljujući nedavnom istraživanju znanstvenika s Chinese Academy of Sciences iz Pekinga i University of Colorado Boulder, konačno je potvrđeno kako su fosilni ostaci divovske ptice pronađene na arktičkom otoku Ellesmere uistinu pripadali divovskoj ptici iz roda Gastornis, koja prije 53 milijuna godina tumarala bespućima tada relativno toplog Arktika.

Iako je nađena tek jedna kost iz noge te ptice visoke dva metra i teške preko 150 kg, znanstvenici su usporedbom navedenog fosila s prethodno prikupljenim materijalnim ostacima iz drugih dijelova svijeta utvrdili kako je uistinu riječ o Gastornisu. Fosil je otkriven 70-ih godina 20. stoljeća na otoku Ellesmere, smještenom unutar arktičkog kruga, no sve do sada nisu vršene detaljne analize navedenoga.

Gastronis hrani mladunce (FOTO: Marlin Peterson / University of Colorado)

Gastornis hrani mladunce (FOTO: Marlin Peterson / University of Colorado)

Osim na području arktičkog kruga, ostaci Gastornisa pronađeni su i drugdje u Europi i Aziji, a valja spomenuti kako su ostaci slične ptice otkriveni i u Sjevernoj Americi, na području američke savezne države Wyoming. „Znali smo kako tamo gore postoji nekoliko fosila tih ptica, no istovremeno smo bili svjesni da su uistinu rijetki“, izjavila je prof. Jaelyn Eberle, izvanredna profesorica geologije pri University of Colorado.

Budući je prije 53 milijuna godina, a što otprilike odgovara razdoblju starijeg eocena, okoliš na otoku Ellesmere bio sličniji današnjim močvarama čempresa na jugoistoku SAD-a, negoli arktičkoj ledenoj pustoši kakav je otok danas, bilo je to idealno mjesto za razvoj bogate flore i faune, koja je uključivala kornjače, aligatore, primate, tapire, pa čak i pretke nilskih konja.

Iako se isprva smatralo kako je Gastornis bio opak mesožder, sličan grabežljivicama iz porodice Phorusrhacidae, novija istraživanja su potvrdila kako je dotični ipak bio biljojed, a divovski mu je kljun služio za kidanje lišća i razbijanje oraha, sjemenki i tvrdog voća.

Osim Gasstornisa, na otoku je pronađen fosil još jedne ptice iz razdoblja ranog eocena, koja je po svojim karakteristikama bila svojevrsni križanac patke, guske i labuda, no s dugim nogama, sličnim onima kod plamenca ili rode. Iako je na otoku pronađena tek jedna ramena kost dotične vrste, klasificirane pod imenom Presbyornis, znanstvenici su usporedbom s nalazima iz drugih dijelova svijeta uspjeli utvrditi kako je uistinu riječ o navedenoj vrsti.

Presbyornis (FOTO: Scott Hartman / Wikipedia)

Presbyornis (FOTO: Scott Hartman / Wikipedia)

Pritom nije poznato je li Presbyornis bio stalni stanovnik Ellesmerea, ili se je selio u južne krajeve, baš kao što to i danas rade ptice selice, a kako bi izbjegle hladne zime, koje su i u doba eocena bile relativno jake na otoku.

Znanstvenici su u studiji istaknuli kako dotična ima implikacije i na trenutno zagrijavanje Arktika, a uslijed procesa izazvanih efektom staklenika. „Vječni arktički led, koji je postojao tisuće godina, polako nestaje. Ne želim reći kako će se u skoroj budućnosti na otok Ellesmere vratiti aligatori i divovske kornjače. Međutim, iz onoga što znamo o prošlim razdobljima zatopljenja na Arktiku možemo zaključiti što nas čeka u budućnosti kad su u pitanju promjene u biljnom i životinjskom svijetu tog područja“, zaključila je prof. Eberle.

Izvor: University of Colorado

Ostavi komentar

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Popularno

Znanost za početnike

Iako se s nama ne bi složila ekipa iz Flat Earth Societyja, Zemlja je okrugla. U redu, ne baš u pravom smislu riječi, ali...

Kemija

One nastaju u oblacima i to na temperaturama nižim od 0°C izravno iz vodene pare u zraku, a ne smrzavanjem vode kako se obično...

Znanost za početnike

Znanstvenici vjeruju da je u najvećem broju slučajeva uzročnik potresa mehanizam tektonike ploča, tj. kretanje litosferskih ploča i njihova međusobna interakcija.

Fizika

Jeste li oduvijek imali goruću želju putovati kroz vrijeme? Dobre vijesti! Putovanje kroz vrijeme je moguće. Zapravo, već to radite. Krećete se kroz vrijeme...

Fizika

Svima nam je dobro poznato da je Albert Einstein, jedan od najznačajnijih fizičara 20. stoljeća, bio uistinu zanimljiva i osebujna ličnost. No, jeste li...

Oglašavanje

Možda će vas zanimati

Biljke i životinje

Znanstvenici strahuju da će se trend izumiranja sivih kitova nastaviti i ove godine

Ekologija i okoliš

Lideri EU postigli su dogovor o smanjenju neto emisije stakleničkih plinova do 2030. godine.

Ekologija i okoliš

Iako emisija ugljičnog dioksida u SAD-u opada već desetak godina, BNEF procjenjuje da će ove godine doći do rekordnog pada.

Biljke i životinje

Australski čudnovati kljunaš na rubu je izumiranja, pokazala je studija znanstvenika sa Sveučilišta Novi Južni Wales. Čudnovati kljunaš ili platipus jedinstvena je vrsta sisavca...

Oglašavanje