Znanost nas gotovo svakodnevno iznenađuje svojim dosezima; baš kad pomislimo da imamo sve što nam treba, iskrsne neki novi proizvod ili usluga koji stubokom promijene naše društvo. Isto tako, poduzimaju se eksperimenti čija svrha – barem isprva – nije baš najjasnija, dok su neki sasvim besmisleni. S tim na umu, donosimo vam pregled prilično čudnih eksperimenata koji su poduzeti aktualne, 2016. godine.
Himera čovjeka i svinje
Potražnja za ljudskim organima iznimno je velika, ponuda kudikamo skromnija. Znanstvenici već desetljećima pokušavaju smanjiti nesrazmjer između ponude i potražnje, a posljednji pokušaj poprilično obećava; na kalifornijskom sveučilištu uspjeli su u tijelu svinje uzgojiti ljudske organe – konkretno gušteraču. Ova je metoda vrlo obećavajuća i čini se kako će se njome napokon podmiriti sve veće tržište, no s druge strane stoje kako moralne dvojbe, tako i snažan otpor aktivista za prava životinja.
Električni pisoar
Zanimljivo je čime se sve ljudi bave. Neki znanstvenici, primjerice, troše vrijeme razmišljajući kako iskoristiti ljudsku mokraću. Sveučilište West of England dio svojih resursa posvetilo je upravo tom problemu, i iznjedrilo pisoar koji proizvodi električnu energiju.
Robotska pilula za operacije
Minijaturizacija elektronike iznimno je napredovala od svojih skromnih početaka (sjećate li se računala ENIAC iz udžbenika povijesti?). Upravo se privodi kraju izrada minijaturnog, potpuno probavljivog robota kojeg ćete progutati poput obične pilule, a koji će potom krpati rane na vašim organima.
Baterije na bakterije
Mada je udio obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji iste sve veći, preuzimajući mjesto fosilnim gorivima, nezajažljiva glad civilizacije za gorivom koji će je pokretati gotovo je beskonačna. Stoga ono što imamo na raspolaganju – a ne potrošimo – valja spremiti za buduću uporabu, i to što jeftinije i bez štetnog učinka za okoliš. Vodeći se tom idejom, znanstvenici iz Nizozemske razvili su bateriju čiju osnovu čine bakterijski organizmi, a daljnjim razvojem ove potpuno čiste tehnologije nadaju se postati kompetitivni aktualnoj tehnologiji pohrane energije.
Iscjeljujući crvi
Na sveučilištu Sjeverne Karoline manipulirali su genima muhe zlatare, tako da u stadiju larve izlučuje molekule koje u ljudi ubrzavaju oporavak od ozljeda.
Kokoš s nogama dinosaura
U još jednoj manipulaciji genima, znanstvenici su izmijenili lisnu kost u kokoške tako da ima ista svojstva kao što su imale lisne kosti u dinosaura. Ptice su inače – a kojima kokoške pripadaju – evoluirale upravo iz dinosaura.
Određivanje seksualnog nagona crva
Politehnički institut iz Worcestera financirao je istraživanje kojim se odredilo kada će crvi (konkretno vrsta Caenorhabditis elegans) osjetiti potrebu za razmnožavanjem i potražiti partnera. Rezultati kažu kako su za tako složeno ponašanje u slučaju crva odgovorna tek četiri neurona.
Utvrđivanje koji spol gorile više voli pjevati dok objeduje
Uočeno je kako gorile koje obitavaju u divljini često pjevuše i mumljaju tijekom hranjenja, stoga se nekolicina znanstvenika potrudila saznati tko to točno radi i u kojoj mjeri. Nakon dugotrajnog promatranja, zaključeno je kako odrasli mužjaci tijekom objeda pjevuše za značajnu marginu učestalije no što to čine ženke.
Izvor: Blastr