Najdugovječniji ljudi ne posjećuju teretane

Pojedinci koji žive u tzv. Plavim zonama, područjima s najviše stogodišnjaka, ne idu u teretane, ne trče maratone i nisu članovi fitness klubova. Kako najdugovječniji ljudi žive tako dugo?

Znanstvenici su istraživali dugovječnost ljudi u Plavim zonama te ustanovili najbitniju karakteristiku dugog životnoga vijeka: kretanje. Tvrde da je to jedna od najčešćih navika najdugovječnijih ljudi na svijetu.

Njihova tajna

Najdugovječniji ljudi žive u okolini koja ih potiče na aktivnost i kretanje, bez da pritom o tome razmišljaju. Većini je zajedničko vrtlarenje, puno hodanja tijekom dana te rijetko korištenje električnih aparata pri obavljanju kućanskih poslova.

Takav način života se u današnjem društvu ne čini previše realističnim. Zato valja podsjetiti kako je prije 100 godina bilo svega 10% sjedilačkih poslova (dok ih je danas 90%).

Tako je nedavna studija Društva za borbu protiv raka u SAD-u pokazala kako 6 sati hodanja tjedno smanjuje rizik od preuranjene smrti kao posljedicu kardiovaskularnih bolesti, bolesti dišnih puteva i karcinoma. Ako to zvuči previše, istraživanja pokazuju kako su i već dva sata hodanja tjedno dovoljna za određeno smanjenje opasnost od razvoja nekih bolesti.

Kako kopirati dobre navike u ubrzanom svijetu?

Stručnjaci napominju kako je najbolji način odlaska na posao šetanjem ili biciklom. Jednako je učinkovito šetati s djecom ili unucima do škola i vrtića ili voziti bicikl do tržnice, pošte ili u posjete.

Hodanje je također iznimno bitno za um pojedinca. Svakodnevna šetnja umanjuje opasnost od razvoja demencije za čak 40%.

Ako netko nije u mogućnosti priuštiti si duge šetnje, dobra su zamjena i one kraće, ali više puta u danu. Istraživanje je pokazalo kako je korisnije kretati se više puta u danu od cjelodnevnog nekretanja i potom vježbanja u teretani 40 minuta.

Ljudska tijela stvorena su za pokret, ukratko. Iako je nemoguće očekivati od modernog čovjeka život kakav vode najdugovječniji ljudi u grčkim ili japanskim selima (drukčija hrana, sporiji život, manje tehnologije, manje stresa, itd.) treba naći vremena za kopiranje od njih onog što možemo. To je kretanje.