Connect with us

Znanost

FOTO: desktopimages.org

Kemija

Najnoviji elementi u periodnom sustavu dobili su imena

Sjećate li se pridošlica u periodnom sustavu elemenata o kojima smo pisali prije nekoliko mjeseci, koji su kompletirali sedmu periodu? Podsjetimo, riječ je o četiri superteška elementa, s atomskim brojevima 113, 115, 117 i 118, koje je IUPAC (International Union of Pure and Applied Chemistry) službeno priznala u siječnju ove godine. Dotični elementi, koji su do sada nosili samo generička imena (konkretno, nazive njihovih atomskih brojeva na latinskom), od sada imaju i prava imena, koja će, ako ih IUPAC usvoji, za nekoliko mjeseci postati njihovi novi službeni nazivi.

Prevedeni na hrvatski, spomenuti elementi zvat će se nihonij (Nh), moskovij (Mc), tennessin (Ts) i oganesin (Og). Kao što je poznato, imena elementima daju njihovi otkrivači, pa je nihoniju, kao 113 elementu u tablici, ime dao tim iz japanskog RIKEN Nishina Center for Accelerator Science, referirajući se time na Nihon, ime Japana na japanskom jeziku.

S druge strane, element 115 dobio je ime po Moskvi, zato što su ga otkrili ruski znanstvenici pri Joint Institute for Nuclear Research iz Dubne. Slično tome, tennessin (117) je dobio ime po američkoj saveznoj državi Tennessee, gdje se nalaze Oak Ridge National Laboratory i Vanderbilt University, kao istraživački kompleksi zaslužni za otkriće navedenog. Konačno, oganesin (118) je nazvan po nuklearnom fizičaru Juriju Oganesijanu, voditelju istraživanja koje je dovelo do otkrića, kako spomenutog, tako i drugih kemijskih elemenata.

Izvor: IUPAC

 

Zaljubljenik u znanstvenu fantastiku, serije i filmove, kao i kvizove znanja. Urednik SF Centra, najvećeg hrvatskog SF webringa

11 komentara

11 Comments

  1. Davorin Vlahović

    lipanj 10, 2016 kod 9:03 pm

    Erm, dilitij je spoj dva atoma litija (di-litij :), Li_{2} ) kovalentnom vezom.

    • Znanost.com

      lipanj 10, 2016 kod 9:06 pm

      Znamo, znamo. Mislili smo na ovaj “dilitij” 😉 https://en.wikipedia.org/wiki/Dilithium_(Star_Trek)

    • Kristijan Cerovski

      lipanj 11, 2016 kod 8:14 am

      Prvo nam treba duranium 😀

    • Davorin Vlahović

      lipanj 11, 2016 kod 9:30 am

      Sve pet, ali nece ga nazvati po spoju 🙂

    • Josip Zenčić

      lipanj 11, 2016 kod 9:52 am

      Mislim da ne treba tražit nova goriva, već suprotno – potpuno nove metode…

    • Davorin Vlahović

      lipanj 11, 2016 kod 9:55 am

      Gorivo i tako imamo (torij), ima ga kao blata naokolo (*doslovno*) i mislim da bi bilo 3x bolje da prodamo sve vezano uz INA i taj novac + nesto dodatnog ulaganja ubacimo u izgradnju nekoliko nuklearnih reaktora na torij. Nakon toga iskoristis to znanje za minimizaciju, zakvacis na Hall thruster/ionski motor i sibas po Svemiru koliko te volja.

      https://www.youtube.com/watch?v=P9M__yYbsZ4

      Mozda da Znanost.com malo pogleda i obradi tu temu?

    • Josip Zenčić

      lipanj 11, 2016 kod 10:09 am

      Davorin Vlahović Nije #Torij ništa novo… Svjetska proizvodnja je oko 31 000 m3 na godinu. Smatra se da su rezerve oko 3,3 x 10 na šestu tona.

    • Davorin Vlahović

      lipanj 11, 2016 kod 10:12 am

      Naravno da nije, prvi pravi reaktor je bio na torij 🙂 Problem je sto ga nemamo u RH x 10 . Da imamo par kvalitetnih reaktora na torij mogli bi se jednostavno otkvaciti od ekonomije nafte, preraditi aute na elektricne (elektricni motor moze proizvesti svako selo, a na vecoj skali Koncar) i problem rijesen. Dodjes na posao ustekas u struju, vratis se doma ustekas u struju. Vozis se za 20kn mjesecno.

  2. Ivica Kocman

    lipanj 11, 2016 kod 1:56 pm

    još samo 26 😉

  3. Vazda.ba

    lipanj 11, 2016 kod 3:31 pm

    Okej je … ali mozete mnogo bolje (Y)

  4. Vjeko Hunjak

    lipanj 13, 2016 kod 6:47 am

    molin bez uvride al ovo je ka “teorija velikog praska”

Ostavi komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *

Više u Kemija

Popularno

Na Vrh