Connect with us

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Nanotehnologija

Nanotehnologija u medicini

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) procjenjuje, na temelju prikupljenih podataka, da bi barem dio od 322.000 smrtno stradalih u požarima godišnje, na svjetskoj razini, bio spašen odgovarajućom medicinskom intervencijom.

Kada su kod stradalog u požaru opekline tako opsežne da na tijelu ne preostaje dovoljno kože koja bi se mogla presaditi na oštećena mjesta, pribjegava se presađivanju kože dobivene laboratorijskim uzgojem. Međutim, proces uzgoja koji kreće od bolesnikovih vlastitih stanica kože je dugotrajan. Tijekom tog vremena pacijenti s opeklinama su izloženi velikom riziku od infekcija i dehidracije. Da bi se ubrzalo stvaranje nove kože u laboratorijskim uvjetima, u novije se vrijeme pri umnažanju kožnih stanica dodaje polimerna komponenta. Zbog velikog broja izvanrednih svojstava, polimerni materijali su sveprisutni u našem svakodnevnom životu. Sintetski polimeri su materijali iz kojih su izrađene plastične vrećice ili šalice za jogurt, a prirodni biopolimeri su drvo ili proteini koji grade ljudsko tijelo. U posljednjih nekoliko godina dobiven je sintetski polimerni materijal koji može potaknuti rast i umnažanje ljudskih stanica.

“Prije otprilike 10 godina znanstvenici su otkrili da je nano građa polimera povezana s putom razvoja staničnih linija. Ovo otkriće je otvorilo potpuno novo znanstveno područje, rubno područje između medicine i nanotehnologije”, navodi profesor Johannes Heitz, sa Sveučilištu u Linzu, Austrija i glavni koordinator projekta ModPolEUV. Stanice ljudske kože uzgajaju se na polimernim materijalima, dok se ne postigne količina određena potrebom presađivanja. Međutim, u mnogim slučajevima je zamijećeno, da nepravilnosti u strukturi polimernog materijala mogu usporiti, ali i omesti željeni proces. Ovaj problem je uspješno riješio tim sastavljen od austrijskih, čeških i poljskih znanstvenika. Razvili su nov način za postizanje željene građe polimernih materijala na razini nano strukture. Poljski partner u timu, Vojno tehnološko sveučilište u Varšavi, je razvilo novu lasersku tehnologiju koja omogućava dobivanje površina polimera željene nano strukture. Dobivanje snopa laserske svjetlosti potrebne za stvaranje novih vrsta polimernih materijala riješio je češki partner REFLEX. Novom tehnikom se postiže stupanj preciznosti od 10 do 20 nanometara, dok konvencionalna tehnika daje maksimalnu preciznost od 100 nanometara. “Za laboratorijski rast i manipulacije stanicama veliku prednost imaju preciznije strukture”, kaže profesor Heitz.

Nano strukture dobivene primjenom nove laserske tehnike imaju sposobnost utjecanja na ponašanje i rast stanica. Različiti materijali primijenjeni u uzgoju ljudskih matičnih stanica će odrediti put diferencijacije. Drugim riječima: “primjenom različitih polimera iz matičnih stanica će se po potrebi dobivati stanice mišića, živaca, srca, kosti ili bilo koje druge”, kaže profesor Heitz. Zbog afiniteta za ljudska tkiva i stanice, polimerni materijali će se također moći primijeniti u dobivanju različitih implantata. Već danas se od polimernih materijala izrađuju srčani zalisci i krvne žile. Koristeći novu lasersku tehniku, dobivaju se kvalitetniji polimeri, što će smanjiti opasnost odbacivanja implantata, kao i omogućiti stvaranje niza novih materijala još bolje prilagođenih tijelu bolesnika. Ova tehnologija će vjerojatno doživjeti i puno širu primjenu. Uz nano medicinu i biotehnologiju njezino potencijalno tržište čine i mikro-elektronika, mikro-mehanika, te integrirana optika. Za sada je tehnologija laboratorijskog uzgoja stanica uz polimere još uvijek u fazi testiranja i na njenom usavršavanju rade brojni laboratoriji u cijelom svijetu. Profesor Heitz ističe da je “laboratorijsko dobivanje organa potrebnih za liječenje ljudi još uvijek samo daleka težnja znanstvenika”. Ipak ovim projektom smo se približili još jedan korak do ostvarenja tog sna.

Izvor: EUREKA

 

12 komentara

12 Comments

  1. Nikola Biljijevski

    26 siječnja, 2011 u 12:06 pm

    SUPER-*********

  2. Samo YA

    26 siječnja, 2011 u 12:12 pm

    napokon!!!!!!!!!!!!

  3. Mate Prpic

    26 siječnja, 2011 u 12:12 pm

    ODLICNO……………!!!

  4. Zok Chelavac

    26 siječnja, 2011 u 12:30 pm

    odlično… :))))

  5. Ivica Hereković

    26 siječnja, 2011 u 12:39 pm

    vrhunski,,,,uskoro će svjetski rekord u trčanju na 100 m biti ispod 5 sekundi 🙂

  6. Ernest Kovać

    26 siječnja, 2011 u 1:49 pm

    Pa nećemo sad biti skromni!!! 3,2 bi trebalo biti.

  7. Dragan Gagi Borić

    26 siječnja, 2011 u 2:03 pm

    Ma Da.,

  8. Ksenija Romić

    26 siječnja, 2011 u 2:05 pm

    Korak bliže dalekoj čežnji znanstvenika :)))))

  9. Luka Šiško

    26 siječnja, 2011 u 2:05 pm

    Počelo je počelo 🙂

  10. Dottor Zeretti

    26 siječnja, 2011 u 2:11 pm

    jeeee, supeeer, za 112 godina ce poceti testna upotreba, napokon!
    naivci.

  11. Dino Alberini

    26 siječnja, 2011 u 5:03 pm

    Teško je reći koja će od novih tehnologija donijeti revoluciju i u kojem polju, zato treba pozdraviti svaki ovakav napredak. Kada je 1969 pokrenut internet, nitko nije ni mogao zamisliti koliko će to promijeniti svijet tridesetak godina kasnije.

  12. Drito U Glavu

    27 siječnja, 2011 u 4:58 pm

    ma donjet ce govno na štapu, nanotehnologija kao i svake druge dobivaju samo na gramaži. Normalno je da su ljudi spašeni medicinskom intervencijom, ali zaboga jel se preboravilo koliko to ljudi sve plačaju.
    @Dino Alberini , nije mi jasno čemu se čudite, kakva revolucija??? oče i Matija Gubec ponovno zaživjeti? možda se dotični pretvori u nano shit pa umjesto srpa i drugih primitivnih pomagala napravi novi rs232 ili još bolje 16f44 :))) who knows, miracles do exist but are rare.

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Oglašavanje

Možda će vas zanimati

Hrvatska u znanosti

Hrvatska reprezentacija mladih informatičara osvojila je tri zlatne i jednu brončanu medalju na netom završenoj 23. međunarodnoj informatičkoj olimpijadi u Pattayi u Tajlandu, a...

Geografija i geologija

regirajući gotovo cijelu kopnenu masu Zemlje, Pangea je bila kontinent kakav naš planet nije vidio zadnjih 200 milijuna godina. Zbog njezine veličine bilo je...

Hrvatska u znanosti

Prijedlozi novih zakona o znanosti, sveučilištu i visokom obrazovanju, koje je predstavilo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, neprihvatljivi su u više od 30 posto...

Hrvatska u znanosti

Prof.dr.sc. Miroslav Radman, redovni član Francuske akademije znanosti, profesor izvanredne klase stanične biologije na Medicinskom fakultetu u Parizu i ravnatelj i suosnvač MedILS-a (Mediteranskog...

Oglašavanje