Pratite nas

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Planete i mjeseci

NASA-ini znanstvenici uskoro otkrivaju nevjerojatne vijesti s Marsa?

Znanstvenici zaposleni na misiji analiziranja rezultata s rovera kojeg su prije nekoliko mjeseci poslali na Mars imaju problem. Ali prilično dobar problem, piše portal NPR.

Naime, oni imaju neke prilično važne vijesti vezane uz podatke koje im je poslao jedan od mnogih instrumenata s rovera. S jedne strane, te vijesti bi željeli što prije podijeliti s javnosti, no s druge strane moraju čekati kako bi se uvjerili da trenutni nalazi nisu produkt puke slučajnosti ili greške u mjerenjima.

Ovo je „zamka“ u kojoj se vrhunski znanstvenici često nađu. Po svojoj prirodi bi htjeli podijeliti rezultate do kojih dođu (a pogotovo u situacijama poput ove kada su ti rezultati, šuška se, uistinu nesvakidašnji), no od trenutka kada posumnjaju da imaju važno otkriće do trenutka kada ga konačno potvrde može proći prilično mnogo vremena. Naposljetku, bila bi prilična sramota da iz NASA-e kažu kako imaju veliko otkriće te onda nakon dodatnih provjera ustvrde kako su pogriješili.

No, kako to obično biva, uvijek informacija gladni mediji preko svojih krtica uspjeli su doći do nekih neslužbenih podataka o tome što se kuha u NASA-i. Prema trenutačnim informacijama, uzbudljive vijesti stižu iz roverovog instrumenta zvanog SAM (Sample Analysis at Mars), a glasine je potvrdio i voditelj misije na Mars, John Grotzinger.

„Podatke iz SAM-a primamo i u trenutku dok obavljamo ovaj razgovor, a ono što smo do sada analizirali izgleda i više nego zanimljivo“, zagolicao je maštu mnogih ovom izjavom Grotzinger. Također, u NASA-inom laboratoriju u Pasadeni posljednjih dana je posebno živahno i u zraku se osjeti kako se sprema nešto veliko. „Naš znanstveni tim danonoćno prikuplja i analizira podatke koji dolaze s Marsa. To je sve što mogu reći“ nakon što se malo zaletio s prethodnom izjavom, Grotzinger ipak odlučuje spustiti loptu na zemlju.

SAM je jedan od mnogih instrumenata na roveru koji putuje površinom Marsa i zapravo se radi o minijaturnom kemijskom laboratoriju. Vrlo pojednostavljeno, rover u svoj mini-laboratorij ubacuje uzorke zemlje, stijena pa čak i zraka s Marsa, a znanstvenici na Zemlji na temelju podataka koje im šalje SAM analiziraju točan kemijski sastav prikupljenih uzoraka.

Voditelj misije Grotzinger tvrdi kako je rover nedavno prikupio uzorak zemlje s Marsa i prvi rezultati govore da se u toj zemlji krije nešto uistinu nevjerojatno. „Kako sada stvari stoje, podatci koje nam šalje SAM u bliskoj budućnosti mogli bi se naći u povijesnim udžbenicima“ tvrdi Grotzinger.

Novinar portala NPR, koji je razgovarao s Grotzingerom, naglašava kako je ostao potpuno zabezeknut ovako otvorenom najavom velikog otkrića te je s velikim uzbuđenjem čekao ekskluzivnu objavu te nevjerojatne vijesti. No, Grotzinger je samo kratko rekao kako ne može pružiti nikakve dodatne informacije. Barem ne još.

Zašto, dakle, Grotzinger ne želi otkriti detalje ovog očito važnog otkrića? Prvi razlog svakako je oprez. Voditelj misije i njegov tim već su se jednom zamalo „opekli“ s preuranjenim iznošenjem vijesti u javnost. Kada je SAM zemaljskoj jedinici poslao podatke o uzorku zraka kojeg je analizirao, na prvi pogled činilo se kako u njemu ima metana. A, barem je takav slučaj ovdje na Zemlji, određeni dio metana proizvode živi organizmi.

I u ovom slučaju Grotzinger je stopirao iznošenje vijesti budući da je želio biti siguran da je SAM analizirao zrak s Marsa, a ne ostatke zemaljskog zraka koje je rover „ponio“ sa sobom nakon lansiranja iz Cape Carnevala.

„Već na samom početku znali smo kako postoji određeni rizik da se u roveru nalazi nešto zraka s Floride. Iz tog razloga morali smo biti sigurni da je potencijalni kontaminirani zrak „izbačen“ iz SAM-a te smo tek nakon toga mogli provesti mjerenja čije rezultate možemo smatrati potpuno pouzdanima.“ Kaže Grotzinger. Kao što je mnogima već poznato, nakon pompoznih najava o otkriću metana, ponovljena mjerenja nisu zabilježila nikakve tragove ovog plina u zraku prikupljenom na Marsu.

Zbog lekcija naučenih na ovom primjeru, Grotzinger naglašava kako će vjerojatno proći nekoliko tjedana prije nego što će on i njegov tim biti spremni iznositi bilo kakve detalje o najnovijim podatcima s Marsa. U međuvremenu, naprosto će morati odbijati odgovarati na pitanja napornih novinara, ali i drugih znanstvenika zaposlenih u NASA-i. Kao i svaka druga velika organizacija, NASA bi voljela na sva zvona razglasiti revolucionarno otkriće koje se kuha u Grotzingerovu laboratoriju, a trenutak za to ne može biti bolji budući da NASA-i u skorije vrijeme predstoje razgovori oko budžeta za naredne godine. Vjerojatno ne postoji bolji argument za osiguravanje dodatnih sredstava od otkrića koje će, ako je suditi prema glasinama, potresti svijet.

Richard Zare, kemičar sa Sveučilišta u Stanfordu vrlo dobro razumije Grotzingerovu poziciju, budući da se i sam našao u sličnoj situaciji 1996. godine. U to vrijeme, Zare je bio dio ekipe koja je prijavila pronalazak organskih materijala u meteoritu s Marsa koji je sletio na području Antarktika. Kada se ova vijest pročula, znanstvena zajednica i javnost su doslovce proključali od raznih komentara. Pronalazak organskih materijala na meteoritu s Marsa mogao je značiti samo jedno – na ovom planetu ima života. Ili ga je barem bilo u nekom periodu u povijesti.

„Svaki komadić vašeg tijela želi podijeliti ovo otkriće sa svijetom i prilično je frustrirajuće kada znaš da o tome ne smiješ govoriti“, kaže Zare.

Upravo je znanstveni skepticizam spriječio ovog kemičara da javno objavi rezultate čim ih je dobio. Ovo je pravilo kojeg se drže mnoge znanstvene ustanove – istraživač ne smije iznositi nikakve podatke o svojim istraživanjima sve do trenutka kada ono ne bude i službeno objavljeno. Zare je jednostavno morao slijediti ovo pravilo ako je htio da njegov članak ikada ugleda svjetlo dana u nekom ozbiljnom časopisu.

No, budući da je od toga ipak prošlo dovoljno vremena, on će danas priznati kako nije izdržao te je rezultate podijelio sa svojom obitelji. „Točno se sjećam da smo sjedili za večerom i da sam s velikim uzbuđenjem objašnjavao otkriće svojoj ženi Susan i kćerki Bethany“, kaže Zare i naglašava kako je tada doživio nešto što vjerojatno doživi svaki roditelj koji pokušava razgovarati s djecom:

„Bethany me pogledala i samo kratko rekla: „Molim te, dodaj mi kečap“. Očito nisu svi bili uzbuđeni zbog tadašnjeg otkrića poput mene“, kaže Zare.

Zare naglašava i kako su znanstvenici poput umjetnika. Dijeljenje onoga što stvaraju i čim se bave ključan je dio njihovog životnog poslanja.

„Koliko bi se kompozitora bavilo glazbom kada bismo im rekli kako nitko ne bi mogao slušati njihove kompozicije? Kakvu bi motivaciju imali slikari kada bi znali da njihova djela nitko neće vidjeti?“, pita se on. Slično je i sa znanstvenicima. Jedna od najuzbudljivijih stvari za znanstvenika jest kada podijeli svoje otkriće s drugima i izgovori rečenice poput: „Nije li to zanimljivo?“

Za sada, ovu rečenicu Grotzinger i njegova ekipa neće smjeti izgovoriti barem još koji tjedan. Točnije, do početka prosinca, budući da su iz NASA-e najavili kako će, zbog važnosti otkrića, održati hitnu konferenciju za novinare, odmah nakon što dodatno provjere rezultate iz SAM laboratorija. Točan datum trenutno nije poznat, no zna se da će se konferencija dogoditi između trećeg i sedmog prosinca.

U nedostatku preciznijih informacija, ekipa iz magazina Wired zamolila je planetarnog znanstvenika Petera Smitha sa Sveučilišta u Arizoni da prokomentira glasine. Smith je zaposlen u Lunarnom i planetarnom laboratoriju pri Sveučilištu i voditelj je prethodne NASA-ine misije u kojoj se na površinu Marsa uspješno spustila letjelica Phoenix. Smith je, dakle, itekako relevantan sugovornik za ovo pitanje pa, iako ne želi pretjerano spekulirati, ipak naglašava kako bi „rezultati koji će potresti svijet“ mogli značiti da je rover na Marsu pronašao organske materijale.

Pronalazak jednostavnih organskih molekula ne bi bio senzacionalno otkriće, budući da je veoma lako moguće kako su te molekule na Mars pristigle meteoritima koji su tijekom povijesti udarali na njegovu površinu. No, naglašava Smith, „pronalazak znakova kompleksnih organskih tipova bi bio uistinu senzacionalno otkriće“. Ipak, šansa za pronalazak takvog nevjerojatnog otkrića u slučajno odabranom uzorku zemlje je „veoma, veoma mala“, smatra Smith.

Za kraj Smith je još jednom naglasio kako je u ovom trenutku nitko ne može predvidjeti što je točno rover pronašao na Marsu. Sve ono o čemu bruje razni portali na internetu tek su obične špekulacije, što i nije toliko čudno. „Kad se netko ovoliko trudi sačuvati tajnost nekih podataka, ljudi će jednostavno početi razmišljati o svakakvim ludim stvarima“, zaključuje Smith.

Možda će vas zanimati

Klima

U svijetu gdje je svaka sekunda važna, zanimljiva je činjenica da nas upravo promjena oblika našeg planeta Zemlje može dovesti do prave male revolucije...

Društvene znanosti

Uskrs je, bez sumnje, jedan od najvažnijih kršćanskih blagdana, obilježavajući uskrsnuće Isusa Krista iz mrtvih. Ova temeljna vjerska priča nije samo srž kršćanstva, već...

Fizika

Vrijeme je nešto s čime se svakodnevno susrećemo, no rijetko se zapitamo o njegovoj suštini i pravoj prirodi. U svakodnevnom životu, vrijeme percipiramo kao...

Arheologija i paleontologija

U nekim drevnim kutovima Južne Amerike, lovci-sakupljači su, izgleda, pronašli prijatelje na neobičnim mjestima. Prije nego što su psi zavladali kao “najbolji prijatelj čovjeka”,...