Međunarodni tim astronoma otkrio je u našem bliskom svemirskom susjedstvu sustav sa sedam planeta veličine Zemlje od kojih se svi nalaze u pojasu u kojem bi mogli imati umjerene temperature i vodu u tekućem stanju, objavljeno je danas na konferenciji za medije koja je u 19 h po našem vremenu započela u NASA-inom sjedištu.
‘Ovo je veliki korak naprijed u potrazi za odgovorom na pitanje postoji li život u svemiru’, rekao je voditelj konferencije Thomas Zurbuchen.
PRATITE LIVE STREAM:
NASA-in teleskop Spitzer lansiran 2003. godine otkrio je prvi planetarni sustav Trappist 1 koji sadrži čak sedam planeta Zemljine veličine koji orbitiraju oko jedne zvijezde, a čak tri se nalaze u nastanjivoj zoni gdje je moguće da postoji tekuća voda na površini, pa tako i sam život. Znanstvenici koji su bili uključeni u ovo otkriće smatraju da su novootkriveni planeti zasad najbolji kandidati za „novu Zemlju“.
Zvijezda oko koje planeti orbitiraju mnogo je manja od Sunca, pa su planeti smješteni mnogo bliže svojoj zvijezdi, nego Zemlja od Sunca. Orbite svih 7 planeta bliže su svojoj matičnoj zvijezdi nego Merkur od Sunca. Osim toga, vrlo je mala udaljenost između planeta. Da osoba stoji na nekom od tih planeta, mogla bi vidjeti oblake i druge geološke karakteristike susjednog planeta koji bi nekad izgledao i veći nego Mjesec sa Zemlje.
Na svakom od tih sedam planeta može postojati voda ako su atmosferski uvjeti pravi, no vjerojatnost je najveća za one iz nastanjive zone – TRAPPIST 1-e, TRAPPIST 1-f, TRAPPIST 1-g.
TRAPPIST-1e je, od planeta u nastanjivoj zoni, najbliži svojoj zvijezdi. Veličinom je najsličniji Zemlji i dobiva otprilike jednaku količinu svjetlosti od svoje zvijezde kao i Zemlja, što znači da je na njemu najveća mogućnost za temperature slične onima na Zemlji.
TRAPPIST-1f je planet potencijalno bogat vodom, a TRAPPIST 1g najveći je od tri iz nastanjive zone i potrebno mu je 12 dana da orbitira oko svoje zvijezde.
Moguće je da novootkriveni planeti imaju tzv. sinkronu rotaciju, što znači da je uvijek ista strana planeta okrenuta prema matičnoj zvijezdi, tj. da je na jednoj strani uvijek dan, a na drugoj noć. Ako je to istina, uvjeti bi bili mnogo drugačiji nego oni na Zemlji – snažni vjetrovi s dnevne prema noćnoj strani planeta i velike temperaturne razlike.
Napravljen je veliki napredak u potrazi za izvanzemaljskim životom i više nije pitanje postoji li život u svemiru, nego kad ćemo ga pronaći.
Ovaj planetarni sustav relativno je blizu Zemlji i udaljen je 40 svjetlosnih godina, a kada bismo mogli putovati brzinom svjetlosti, tamo bi stigli za 39 godina.
Novootktiveni planeti su najvjerojatnije stjenoviti, a daljnjim promatranjem znanstvenici će otkriti jesu li bogati vodom i postoji li voda na njihovoj površini. Masa sedmog planeta još nije poznata, no astronomi smatraju da je riječ o ledenom planetu.
Svi dobiveni podaci rezultat su kontinuiranog 500-satnog promatranja teleskopa Spitzer.
2018. godine NASA će lansirati teleskop James Webb koji će moći otkriti eventualne tragove vode, metana, kisika, ozona i ostalih spojeva atmosfere, te temperaturu i tlak na površini planeta – glavne uvjete za postojanje života, a rezultate ćemo imati za 5 do 10 godina.
“Sami sastav atmosfere može biti znak da postoji život, kao što su metan, kisik i ugljikov dioksid u pravim koncentracijama. Postoji jedna kombinacija molekula s relativnim odstupanjima u zastupljenosti koja bi nam s 99-postotnom sigurnošću mogla reći da postoji život. Kisik sam po sebi nije dovoljan”, rekao je glavni istraživač s Instituta u Liegeu, Michael Gillon.