Connect with us

Znanost

Znanost za početnike

Nastanak televizora – od pantelegrafa do televizora u boji

Televizor – uređaj prisutan u svakom domu. Koristi se kao sredstvo zabave, informiranja i u zadnje vrijeme intenzivnog oglašavanja. No što znamo o nastanku kutije u koju “buljimo”?

RCA Model 630-TS, prvi je televizor pušten u masovnu proizvodnju. Prodavao se između 1946. i 1947. godine. By Fletcher6 (Own work) [CC-BY-SA-3.0], via Wikimedia Commons

RCA Model 630-TS, prvi je televizor pušten u masovnu proizvodnju. Prodavao se između 1946. i 1947. godine.
(Credit: Fletcher6, via Wikimedia Commons)

Sve je krenulo krajem 19. stoljeća, točnije 1862. godine kad je Giovanni Caselli izumio pantelegraf, preteču faks-mašine. Tad je prvi put prenesena slika električnim putem. May i Smith te drugi znanstvenici 1873. započeli su svoje eksperimente sa selenijem i svjetlom što je pokazalo da je moguće  pretvoriti slike u elektroničke signale. George Boston, državni službenik, 1876. godine napravio je skicu selenijske kamere pomoću koje se vidjelo elektricitetom. Nakon toga neki su inženjeri i znanstvenici poput Figuera, Senlecqa i Paivia dali su nacrte za telektroskop. Rudimentaran sistem sa svjetlosno osjetljivim ćelijama izumio je George Carey 1880. Graham Bell izumio je fototelefon u kojem je svjetlo korišteno za prijenos zvuka, iako mu je prvotna zamisao bila uređaj koji bi također prenosio i sliku.

Paul Gottlieb Nipkow, dvadesettrogodišnji student iz Njemačke, izumio je 1884. uređaj nazvan ”električni teleskop’‘ koji je prenosio sliku žičanim putem koristeći rotirajući metalni disk (naknadno nazvan skenirajući disk) s 18 linija rezolucije, ali njegov mehanički sistem nije mogao prenijeti jasnu sliku, odnosno prikazivao je samo dio slike. Nakon 1900. godine započele su diskusije i ideje na temu  razvoja televizora. Razvoj je podijelio znanstvenike u dvije struje. Neki su radili prema Nipkowljevom rotirajućem disku i pokušavali izgraditi mehanički televizor dok su drugi radili na katodnoj cijevi za elektronički televizor. Charles Jenkins i John Logie Baird krenuli su za mehaničkim modelom, a Philo Farnsworth i Vladimir Zworykin za elektroničkim modelom. Boris Rosing koristio je katodnu cijev i Nipkowljev skenirajući disk te 1906. napravio prvu mehanički televizor. Rosing i Swinton koristili su katodnu cijev za elektronički sistem slanja slika, a skenirajuću metodu za prikazivanje slika.

Johnu Bairdu prvom je pošlo za rukom da pošalje pokretne slike s mehaničkog sistema koji je bio zasnovan na Nipkowljevom disku. Izumio je 1930. godine televizor s 30 linija rezolucije (što je dovoljno da bi se raspoznalo ljudsko lice) i pet slika u sekundi. Prva licencirana televizijska postaja dana je Chalesu Jenkinsu 1928., a do 1936. postojalo je dvjesto televizora u svijetu. Bakreni kablovi obloženi aluminijem korišteni su za slanje signala televizije i telefona. Klistron je 1937.g. prepoznat kao pojačalo visoke frekvencije zaslužno za postojanje U.H.F. televizora jer može generirati visoku struju potrebnu za spektar.

Iako je televizor široj javnosti bio prezentiran na Svjetskom sajmu održanom 1939. u New Yorku, njegovu je dostupnost i proizvodnju uvelike zakočilo izbijanje Drugog svjetskog rata.

Goldmark je 1946. predstavio televiziju u boji koja funkcionirala na osnovi kotača crvene, plave i zelene boje ispred katodne cijevi. Elektronički sistem zamijenio je mehanički Goldemarkov sistem, ali on je priznat kao začetnik prijenosa slike u boji. Nakon dodatnih razvijanja, proizvodnja televizora u boji krenula je 1967. godine.

Tražili ste na googlu:

ko je izmislio televizor, televizor vikipendija, izumitelj prvog televizora, kada je izumljen televizor, kako je nastao televizor

How about no?

2 komentara

2 Comments

  1. Miro Ščuric

    ožujak 28, 2013 kod 6:46 pm

    Naša draga škatla!

  2. Davor Pavošević

    ožujak 28, 2013 kod 8:33 pm

    Novinari, molim vas nemojte se uvrijediti, ali prije nego napišete ovakav članak, molim vas, informirajte se o tehničkim izrazima i samoj tehnici. Npr. u rečenici “Klistron je 1937.g. prepoznat kao pojačalo visoke frekvencije zaslužno za postojanje U.H.F. televizora jer može generirati visoku struju potrebnu za spektar.” ja, kao dipl.ing. elektrotehnike, razumijem što je “pjesnik” htio reći, ali rečenica nije napisana niti tehnički ispravno niti laički pa da svi čitatelji razumiju. Još jedan komentar, sudeći po naslovu, svi su vjerojatno pomislili kako se radi o vrlo opširnom članku potkrijepljenom brojnim slikama tehničkih rješenja načina prijenosa i prikazivanja slike o kojima se govori. Naslov je više nego zanimljiv i to sigurno velikom broju čitatelja. Dajte si truda i napišite novi, opširniji, razumljiviji i točniji članak. Veselim se idućem članku na ovu temu.

Ostavi komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Više u Znanost za početnike

Popularno

Advertisement
Advertisement

Pratite nas na Fejsu

Na Vrh