Matematika i Ekonomija
Ne postoji gen – matematiku je potrebno vježbati
Novo istraživanje Norveškog sveučilišta znanosti i tehnologije ukazuje da ako želite biti dobri u matematici, morate vježbati različite oblasti matematike.
Što nekog čini dobrim matematičarem? Možda i ljubav prema brojevima, ali svakako volja za vježbanjem. Ali čak ako ste i dobri u jednom području matematike, ne možete vjerovati svojim urođenim sposobnostima i preskočiti uvježbavanje i drugih područja ukoliko i u njima želite biti dobri.
Novo istraživanje Norveškog sveučilišta znanosti i tehnologije (NTNU) iz Trondheima moglo bi utjecati na načine na koji se matematika podučava. Ako zaista želite biti dobri u svim područjima matematike, morate ih sve i vježbati. Ne možete vjerovati svom prirodnom talentu da odradi sav posao za vas.
Nekima se ovo čini poprilično očitim, ali zapravo se protivi tradicionalnim gledištima koja kažu da uspjeh u matematici jednostavno oisi o tome jesi li rođen s tim talentom.
Profesor Hermundur Sigmundsson s Odsjeka za psihologiju jedan je od trojice istraživača uključenih u ovaj projekt. Nalazi ovog istraživanja objavljeni su u akademskom časopisu Psychological Reports.
Brojevi
Istraživači su testirali matematičke vještine kod 70 učenika petog razreda osnovne škole, u prosjeku starih 10,5 godina. Nalazi ukazuju na važnost vježbanja svakog pojedinog područja matematike kako bismo bili dobri u njima, te pokazuju da te vještine nisu nešto s čime smo rođeni.
„Pronašli smo podršku za hipotezu specifičnosti zadatka. Postajemo dobri točno u onome što vježbamo”, izjavio je Sigmundsson.
Testirani su zadaci iz devet različitih područja matematike, od usmenog i pismenog zbrajanja i oduzimanja do usmenog množenja i razumijevanja sata i kalendara.
„Naša studija pokazala je malu korelaciju između devet različitih matematičkih vještina“, objasnio je Sigmundsson. “Naprimjer, mala je korelacija između sposobnosti rješavanja uobičajenog zbrajanja u formi „23 + 67” i zbrajanja u formi zadatka riječima.
Ovaj primjer sigurno će kod nekih izazvati nevjericu. Možda bazična matematika učenicima ne predstavlja problem, već samo čitanje. Do 20% norveških dječaka u višim razredima osnovne škole ima problema s čitanjem. Sigmundsson je također našao potvrdu i u svakodnevnim primjerima.
„Nekim učenicima će dobro ići geometrija, ali ne i algebra”, nastavio je.
U tom slučaju moraju više vježbati algebru, područje u kojem većina učenika viših razreda osnove škole ima problema.
„Ovo istovremeno znači da ima nade za neke učenike. Neki jednostavno ne mogu biti dobri u svim područjima matematike, ali naprimjer mogu biti dobri u geometriji“, dodao je Sigmundsson.
Ovo istraživanje bi u konačnici moglo promijeniti način na koji se matematika podučava.
Potpora u neurologiji
Činjenica da smo dobri u točno onome što vježbamo vjerojatno je posljedica toga što različite vrste vježbi aktiviraju različite veze među neuronima.
Ovi rezultati mogu se prenijeti i na druga područja. Nogometašica koja vježba savršen šut s udaljenosti od 25 metara vjerojatno će postati jako dobra u tome. Ali to ne znači i da je dobra u driblanju.
„Ovo istraživanje ima podršku i u novim saznanjima iz neurologije. Vježbanjem razvijamo specifične neuronske veze”, nastavio je Sigmundsson.
Istraživanje je provedeno u suradnji s prof. Remco C. J. Polmand sa Sveučilišta Victoria u Melbourneu i doktorandom Håvardom Loråsom s Fakulteta zdravstvenog obrazovanja i socijalnog rada, Odjel za fizioterapiju, Sveučilište Sør-Trøndelag, Trondheim.
Bojan Antycz
26 prosinca, 2013 kod 6:45 pm
наравно. Ђеца се не рађају паметна 🙂
Djordje Dragic
26 prosinca, 2013 kod 6:47 pm
Svakom coveku je potrebno 10godina da bi postao genije u bilo cemu.
Ma koji IQ on imao.
Vedran Ožir
26 prosinca, 2013 kod 6:53 pm
pa od kuda si to smao izvukao?
Djordje Dragic
26 prosinca, 2013 kod 6:57 pm
Skoro sam imao predavanje o vestackoj intaligenciji, pa sam cuo… 🙂
Matija Klarić
26 prosinca, 2013 kod 6:47 pm
disagree
Cerebrum- hipnoterapija Poreč
26 prosinca, 2013 kod 6:48 pm
i zanimljivost: kod ljudi koji ne razumiju matematiku, pogotovo onaj dio gdje se ubacuju slova, javlja se centar za bol. MR je pokazala aktivaciju istog centra u ta dva slučaja: udarac u mali prst i rješavanje malo kompliciranijeg zadatka /za anti-talente matematike/ 🙂
Ismihana Hukelić
26 prosinca, 2013 kod 6:48 pm
mora se talenta imati,kao i za sve…ne kazem da ne terba vjezbati ali talenat i ljubav moraju postojati
Siniša Milinović Sinko
26 prosinca, 2013 kod 6:49 pm
Vežbati,samo što pojedini nauče i bez vežbanja dok drugi uz poteškoće vežbanja…treba imati dar za matematiku i ujedno voleti matematiku!!!
Ivana Matić
26 prosinca, 2013 kod 6:51 pm
Thanks for sharing
Elma Hamulic
26 prosinca, 2013 kod 6:51 pm
You don’t say
Ivica Vilusic
26 prosinca, 2013 kod 6:52 pm
E bas mi zao svih ovih ljudi sto milenijume protracice a 1+1uvijek 2 ce biti
Fahrudin Kuduzovic
26 prosinca, 2013 kod 6:52 pm
10% je talent, sve ostalo je stvar vjezbe
Vedran Ožir
26 prosinca, 2013 kod 6:55 pm
Vjerojatno je to točno, ali je i točno da će pojedinac više vježbati ono što mu bolje ide. Znači to je ipak međuovisan proces određen genetikom i ustrajnošću.
Marko Babic
26 prosinca, 2013 kod 6:58 pm
Ne slažem se s istraživanjem. Vjerujem u gen.
Cerebrum- hipnoterapija Poreč
26 prosinca, 2013 kod 7:01 pm
evo i jedno od prvih istraživanja: http://srednja.hr/Novosti/Svijet/Matematika-vam-moze-nanijeti-stvarnu-bol
Sergio Simunovic
26 prosinca, 2013 kod 7:05 pm
…i to je komplicirana ….pravda….
Ivan Ljubicic
26 prosinca, 2013 kod 7:09 pm
Stvar vjezbe uvijek je bilo i bit ce….talent ok….ali i talenat treba vjezbat zato ljudi vjezbajmo..:))
Katja Komazec
26 prosinca, 2013 kod 7:12 pm
Petra Komazec eto ti na!
Radmila Milovic
26 prosinca, 2013 kod 7:18 pm
upomoc
Aleksandra Novogradec
26 prosinca, 2013 kod 7:28 pm
Potrebno ju je vjezbati, ali treba imati inteligencije da bi rjesavao kompleksnije zadatke vise matematike, ipak 🙂
Marina Ra
26 prosinca, 2013 kod 7:44 pm
Svakako vijezbom se napreduje, ali nekome ce trebati dulje nego drugima. Tu dolazimo do problema oko vremena predvidjenog za savladavanje cijeline I realnog vremena savladavanja. Nase skolstvo nije u mgucnosti dati takvu podrsku ucenicima koji nisu prosijek, pogotovo ne kad uzmemo u obzir da se ne uci samo matematika u skolama, vec se guzva s drugim zahtjevnim predmetima.
Manuel Huzanić
26 prosinca, 2013 kod 7:56 pm
Pola-pola ..
Dijana Vukmanović
26 prosinca, 2013 kod 8:00 pm
uff sto sam mrzila matematiku u školi…
Gabrijel Barišić
26 prosinca, 2013 kod 8:39 pm
mene kopka jedan drugi problem: je li matematika otkrivena ili izumljena?
Muhamed Šmigalović
27 prosinca, 2013 kod 5:23 pm
Ona je otkrivena, jer je ona utemeljima svih zakona prirode.
Gabrijel Barišić
27 prosinca, 2013 kod 7:14 pm
Hvala kolega, to je i ono što ja želim vjerovati!
Adis Uštović
26 prosinca, 2013 kod 8:42 pm
Osim talenta koji se ne može isključit, zanima me, šta je to što jedna djeca vježba bez prigovora dok druga jedva se nakane, dok ista ta djeca koja vježbaju imaju bolje ocjene, ipak mora bit ta neka iskra.
Ali dosta slučajeva ima gdje nastavnici/profesori svojim pristupom zgade matematiku učenicima u startu, tako da im ugase eventualnu želju za istim predmetom.
Mislim da matematiku treba učenicima u prvim razredima predstavljat na zabava način, kroz igru, a ne kitit ih sa ocjenama koje podsjećaju na katetu i hipotenuzu 🙂
Mirjana Mirjana
26 prosinca, 2013 kod 8:47 pm
mrzim jeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeee
Krešimir Merkat
26 prosinca, 2013 kod 9:04 pm
kao mali sam bio lumen za matišu i sve računao napamet a na faksu sam padao kao kruška dok nisam došao do epohalnog otkrića da se matematika mora vježbati…
Slavica Vukasovic
26 prosinca, 2013 kod 9:08 pm
Slažem se. Imam vlastito iskustvo o tome. Matematika je otkriće svoje vrste. SKoro kao muzika. Ili, kao Muzika. 😉
Drugarica Allma
26 prosinca, 2013 kod 9:22 pm
uvjek bilo 😛
Žedna Vode Slavna
26 prosinca, 2013 kod 9:57 pm
praksa=vježba je majka znanja….nije to “sveto pismo”
Antonio Fistonić
26 prosinca, 2013 kod 10:38 pm
http://www.youtube.com/watch?v=QWHWWwcrmZU&list=PL7XMC8-aEUPCRQbFfGF0e6OCcO6rn_nMr&index=36
Kata Glokevic
27 prosinca, 2013 kod 5:49 am
ma nije istina,postoji talent za jezike,svi ga imaju u mojoj porodici,i svi smo tulavi kada je matematika u pitanju,to ne može biti slučajno
Darinka Posavac Šantić
27 prosinca, 2013 kod 7:19 am
Davno sam i sama tako mislila i rekla, a sad isto to tvrdim svojoj djeci.
Amelija Li
27 prosinca, 2013 kod 7:50 am
vjezba je majka znanja
Romeo Lolić
27 prosinca, 2013 kod 8:21 am
đabe bez genetike
Ivana Ivy Kuštre
27 prosinca, 2013 kod 8:26 am
U potpunosti istinito, matematiku i njenu logicnost otkrila tek na prvoj godini faksa…rasturila je a cilo skolovanje je nisan mogla vidit nacrtanu 🙂
Silvestar Šantak
27 prosinca, 2013 kod 8:34 am
Suvremena psihologija tumači kako se inteliganecija ne može poboljšati vježbanjem. Poznato je da se intaeligencija dijeli na nekoliko vrsta: među njima je i matematička inteligencija. Ako gotovo nitko od nas nije sposoban izaći na ispit iz matematike u osnovnoj/srednjoj školi/fakultetu samo na temelju odslušanog teoretskog predavanja, bez ijednog riješenog zadatka za vježbu, da li su cijenjeni psiholozi zaista u pravu ili se tu radi o skupini ljudi koja je završila Filozofski fakultet upravo radni toga što joj se u životu matematika i srodni predmeti nisu sviđali?!?!?!?!!?
Muhamed Šmigalović
27 prosinca, 2013 kod 5:20 pm
Bravo. I ja se ne slažem sa tim psiholozima. Ako nemaš talenta vježbanjem možeš postati samo prosječan i ništa više. Da bi postao pravi matemetičar moraš biti talentovan.
Dalibor B Slavenski
27 prosinca, 2013 kod 9:08 am
Nooooouuuuu 😀
Alfa Ženka
27 prosinca, 2013 kod 9:55 am
samo lijena osoba ne može znati matematiku… jedino postojanje koje nikada ne laže, propisana pravila, jasno definirana… divno 🙂
Mano Negra
27 prosinca, 2013 kod 10:11 am
A cujte, ja ne vjerujem da je sve iskljucivo stvar vjezbe, evo, ako je netko gledao dokumentarac o covjeku kalkulatoru, racuna najslozenije matematicke radnje onako iz glave brze od racunala ili kalkulatora, a sve zato jer mu rezanj u mozgu, koji je zasluzan za takve radnje radi pojacano…da ne iden u detalje, stvarno je zanimljivo za pogledat.
Warilyn Wanson
27 prosinca, 2013 kod 10:14 am
Anja Đurđević
Josip Kovacevic
27 prosinca, 2013 kod 2:08 pm
Matematika je u prvom redu prostor: 1D,2D,3D I 4D!!!!
Bebi Ilic
27 prosinca, 2013 kod 5:19 pm
Mislim ipak da treba biti prirodno nadaren za matematiku.
Miroslav Papratović
27 prosinca, 2013 kod 10:58 pm
5-10 % je najviše talenta, 90-95 % je vježbanje, razmišljanje, pa opet uvježbavanje. A samostalno rješavanje (bilo čega) je bilo i ostati će najteže, zar ne? Pozz