Connect with us

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Matematika i Ekonomija

Ne postoji gen – matematiku je potrebno vježbati

Novo istraživanje Norveškog sveučilišta znanosti i tehnologije ukazuje da ako želite biti dobri u matematici, morate vježbati različite oblasti matematike.

Što nekog čini dobrim matematičarem? Možda i ljubav prema brojevima, ali svakako volja za vježbanjem. Ali čak ako ste i dobri u jednom području matematike, ne možete vjerovati svojim urođenim sposobnostima i preskočiti uvježbavanje i drugih područja ukoliko i u njima želite biti dobri.

Novo istraživanje Norveškog sveučilišta znanosti i tehnologije (NTNU) iz Trondheima moglo bi utjecati na načine na koji se matematika podučava. Ako zaista želite biti dobri u svim područjima matematike, morate ih sve i vježbati. Ne možete vjerovati svom prirodnom talentu da odradi sav posao za vas.

Nekima se ovo čini poprilično očitim, ali zapravo se protivi tradicionalnim gledištima koja kažu da uspjeh u matematici jednostavno oisi o tome jesi li rođen s tim talentom.

Profesor Hermundur Sigmundsson s Odsjeka za psihologiju jedan je od trojice istraživača uključenih u ovaj projekt. Nalazi ovog istraživanja objavljeni su u akademskom časopisu Psychological Reports.

Brojevi

Istraživači su testirali matematičke vještine kod 70 učenika petog razreda osnovne škole, u prosjeku starih 10,5 godina. Nalazi ukazuju na važnost vježbanja svakog pojedinog područja matematike kako bismo bili dobri u njima, te pokazuju da te vještine nisu nešto s čime smo rođeni.

„Pronašli smo podršku za hipotezu specifičnosti zadatka. Postajemo dobri točno u onome što vježbamo”, izjavio je Sigmundsson.

Testirani su zadaci iz devet različitih područja matematike, od usmenog i pismenog zbrajanja i oduzimanja do usmenog množenja i razumijevanja sata i kalendara.

„Naša studija pokazala je malu korelaciju između devet različitih matematičkih vještina“, objasnio je Sigmundsson. “Naprimjer, mala je korelacija između sposobnosti rješavanja uobičajenog zbrajanja u formi „23 + 67” i zbrajanja u formi zadatka riječima.

Ovaj primjer sigurno će kod nekih izazvati nevjericu. Možda bazična matematika učenicima ne predstavlja problem, već samo čitanje. Do 20% norveških dječaka u višim razredima osnovne škole ima problema s čitanjem. Sigmundsson je također našao potvrdu i u svakodnevnim primjerima.

„Nekim učenicima će dobro ići geometrija, ali ne i algebra”, nastavio je.

U tom slučaju moraju više vježbati algebru, područje u kojem većina učenika viših razreda osnove škole ima problema.

„Ovo istovremeno znači da ima nade za neke učenike. Neki jednostavno ne mogu biti dobri u svim područjima matematike, ali naprimjer mogu biti dobri u geometriji“, dodao je Sigmundsson.

Ovo istraživanje bi u konačnici moglo promijeniti način na koji se matematika podučava.

Potpora u neurologiji

Činjenica da smo dobri u točno onome što vježbamo vjerojatno je posljedica toga što različite vrste vježbi aktiviraju različite veze među neuronima.

Ovi rezultati mogu se prenijeti i na druga područja. Nogometašica koja vježba savršen šut s udaljenosti od 25 metara vjerojatno će postati jako dobra u tome. Ali to ne znači i da je dobra u driblanju.

„Ovo istraživanje ima podršku i u novim saznanjima iz neurologije. Vježbanjem razvijamo specifične neuronske veze”, nastavio je Sigmundsson.

Istraživanje je provedeno u suradnji s prof. Remco C. J. Polmand sa Sveučilišta Victoria u Melbourneu i doktorandom Håvardom Loråsom s Fakulteta zdravstvenog obrazovanja i socijalnog rada, Odjel za fizioterapiju, Sveučilište Sør-Trøndelag, Trondheim.

Izvor: The Norwegian University of Science and Technology

47 komentara

47 Comments

  1. Bojan Antycz

    26 prosinca, 2013 u 6:45 pm

    наравно. Ђеца се не рађају паметна 🙂

  2. Djordje Dragic

    26 prosinca, 2013 u 6:47 pm

    Svakom coveku je potrebno 10godina da bi postao genije u bilo cemu.
    Ma koji IQ on imao.

  3. Matija Klarić

    26 prosinca, 2013 u 6:47 pm

    disagree

  4. Cerebrum- hipnoterapija Poreč

    26 prosinca, 2013 u 6:48 pm

    i zanimljivost: kod ljudi koji ne razumiju matematiku, pogotovo onaj dio gdje se ubacuju slova, javlja se centar za bol. MR je pokazala aktivaciju istog centra u ta dva slučaja: udarac u mali prst i rješavanje malo kompliciranijeg zadatka /za anti-talente matematike/ 🙂

  5. Ismihana Hukelić

    26 prosinca, 2013 u 6:48 pm

    mora se talenta imati,kao i za sve…ne kazem da ne terba vjezbati ali talenat i ljubav moraju postojati

  6. Siniša Milinović Sinko

    26 prosinca, 2013 u 6:49 pm

    Vežbati,samo što pojedini nauče i bez vežbanja dok drugi uz poteškoće vežbanja…treba imati dar za matematiku i ujedno voleti matematiku!!!

  7. Ivana Matić

    26 prosinca, 2013 u 6:51 pm

    Thanks for sharing

  8. Elma Hamulic

    26 prosinca, 2013 u 6:51 pm

    You don’t say

  9. Ivica Vilusic

    26 prosinca, 2013 u 6:52 pm

    E bas mi zao svih ovih ljudi sto milenijume protracice a 1+1uvijek 2 ce biti

  10. Fahrudin Kuduzovic

    26 prosinca, 2013 u 6:52 pm

    10% je talent, sve ostalo je stvar vjezbe

  11. Vedran Ožir

    26 prosinca, 2013 u 6:55 pm

    Vjerojatno je to točno, ali je i točno da će pojedinac više vježbati ono što mu bolje ide. Znači to je ipak međuovisan proces određen genetikom i ustrajnošću.

  12. Marko Babic

    26 prosinca, 2013 u 6:58 pm

    Ne slažem se s istraživanjem. Vjerujem u gen.

  13. Sergio Simunovic

    26 prosinca, 2013 u 7:05 pm

    …i to je komplicirana ….pravda….

  14. Ivan Ljubicic

    26 prosinca, 2013 u 7:09 pm

    Stvar vjezbe uvijek je bilo i bit ce….talent ok….ali i talenat treba vjezbat zato ljudi vjezbajmo..:))

  15. Katja Komazec

    26 prosinca, 2013 u 7:12 pm

    Petra Komazec eto ti na!

  16. Radmila Milovic

    26 prosinca, 2013 u 7:18 pm

    upomoc

  17. Aleksandra Novogradec

    26 prosinca, 2013 u 7:28 pm

    Potrebno ju je vjezbati, ali treba imati inteligencije da bi rjesavao kompleksnije zadatke vise matematike, ipak 🙂

  18. Marina Ra

    26 prosinca, 2013 u 7:44 pm

    Svakako vijezbom se napreduje, ali nekome ce trebati dulje nego drugima. Tu dolazimo do problema oko vremena predvidjenog za savladavanje cijeline I realnog vremena savladavanja. Nase skolstvo nije u mgucnosti dati takvu podrsku ucenicima koji nisu prosijek, pogotovo ne kad uzmemo u obzir da se ne uci samo matematika u skolama, vec se guzva s drugim zahtjevnim predmetima.

  19. Manuel Huzanić

    26 prosinca, 2013 u 7:56 pm

    Pola-pola ..

  20. Dijana Vukmanović

    26 prosinca, 2013 u 8:00 pm

    uff sto sam mrzila matematiku u školi…

  21. Gabrijel Barišić

    26 prosinca, 2013 u 8:39 pm

    mene kopka jedan drugi problem: je li matematika otkrivena ili izumljena?

  22. Adis Uštović

    26 prosinca, 2013 u 8:42 pm

    Osim talenta koji se ne može isključit, zanima me, šta je to što jedna djeca vježba bez prigovora dok druga jedva se nakane, dok ista ta djeca koja vježbaju imaju bolje ocjene, ipak mora bit ta neka iskra.
    Ali dosta slučajeva ima gdje nastavnici/profesori svojim pristupom zgade matematiku učenicima u startu, tako da im ugase eventualnu želju za istim predmetom.
    Mislim da matematiku treba učenicima u prvim razredima predstavljat na zabava način, kroz igru, a ne kitit ih sa ocjenama koje podsjećaju na katetu i hipotenuzu 🙂

  23. Mirjana Mirjana

    26 prosinca, 2013 u 8:47 pm

    mrzim jeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeee

  24. Krešimir Merkat

    26 prosinca, 2013 u 9:04 pm

    kao mali sam bio lumen za matišu i sve računao napamet a na faksu sam padao kao kruška dok nisam došao do epohalnog otkrića da se matematika mora vježbati…

  25. Slavica Vukasovic

    26 prosinca, 2013 u 9:08 pm

    Slažem se. Imam vlastito iskustvo o tome. Matematika je otkriće svoje vrste. SKoro kao muzika. Ili, kao Muzika. 😉

  26. Drugarica Allma

    26 prosinca, 2013 u 9:22 pm

    uvjek bilo 😛

  27. Žedna Vode Slavna

    26 prosinca, 2013 u 9:57 pm

    praksa=vježba je majka znanja….nije to “sveto pismo”

  28. Kata Glokevic

    27 prosinca, 2013 u 5:49 am

    ma nije istina,postoji talent za jezike,svi ga imaju u mojoj porodici,i svi smo tulavi kada je matematika u pitanju,to ne može biti slučajno

  29. Darinka Posavac Šantić

    27 prosinca, 2013 u 7:19 am

    Davno sam i sama tako mislila i rekla, a sad isto to tvrdim svojoj djeci.

  30. Amelija Li

    27 prosinca, 2013 u 7:50 am

    vjezba je majka znanja

  31. Romeo Lolić

    27 prosinca, 2013 u 8:21 am

    đabe bez genetike

  32. Ivana Ivy Kuštre

    27 prosinca, 2013 u 8:26 am

    U potpunosti istinito, matematiku i njenu logicnost otkrila tek na prvoj godini faksa…rasturila je a cilo skolovanje je nisan mogla vidit nacrtanu 🙂

  33. Silvestar Šantak

    27 prosinca, 2013 u 8:34 am

    Suvremena psihologija tumači kako se inteliganecija ne može poboljšati vježbanjem. Poznato je da se intaeligencija dijeli na nekoliko vrsta: među njima je i matematička inteligencija. Ako gotovo nitko od nas nije sposoban izaći na ispit iz matematike u osnovnoj/srednjoj školi/fakultetu samo na temelju odslušanog teoretskog predavanja, bez ijednog riješenog zadatka za vježbu, da li su cijenjeni psiholozi zaista u pravu ili se tu radi o skupini ljudi koja je završila Filozofski fakultet upravo radni toga što joj se u životu matematika i srodni predmeti nisu sviđali?!?!?!?!!?

    • Muhamed Šmigalović

      27 prosinca, 2013 u 5:20 pm

      Bravo. I ja se ne slažem sa tim psiholozima. Ako nemaš talenta vježbanjem možeš postati samo prosječan i ništa više. Da bi postao pravi matemetičar moraš biti talentovan.

  34. Dalibor B Slavenski

    27 prosinca, 2013 u 9:08 am

    Nooooouuuuu 😀

  35. Alfa Ženka

    27 prosinca, 2013 u 9:55 am

    samo lijena osoba ne može znati matematiku… jedino postojanje koje nikada ne laže, propisana pravila, jasno definirana… divno 🙂

  36. Mano Negra

    27 prosinca, 2013 u 10:11 am

    A cujte, ja ne vjerujem da je sve iskljucivo stvar vjezbe, evo, ako je netko gledao dokumentarac o covjeku kalkulatoru, racuna najslozenije matematicke radnje onako iz glave brze od racunala ili kalkulatora, a sve zato jer mu rezanj u mozgu, koji je zasluzan za takve radnje radi pojacano…da ne iden u detalje, stvarno je zanimljivo za pogledat.

  37. Warilyn Wanson

    27 prosinca, 2013 u 10:14 am

    Anja Đurđević

  38. Josip Kovacevic

    27 prosinca, 2013 u 2:08 pm

    Matematika je u prvom redu prostor: 1D,2D,3D I 4D!!!!

  39. Bebi Ilic

    27 prosinca, 2013 u 5:19 pm

    Mislim ipak da treba biti prirodno nadaren za matematiku.

  40. Miroslav Papratović

    27 prosinca, 2013 u 10:58 pm

    5-10 % je najviše talenta, 90-95 % je vježbanje, razmišljanje, pa opet uvježbavanje. A samostalno rješavanje (bilo čega) je bilo i ostati će najteže, zar ne? Pozz

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Možda će vas zanimati

Evolucija

Čini se kako se davno izumrli neandertalci i rani ljudi nisu samo nadmetali jedni s drugima, već su se očigledno i miješali u više...

Matematika i Ekonomija

Zašto postoji toliko veza između Fibonaccijevog niza i prirode? Postoji li magična jednadžba koja bi otkrila tajne svemira? Vjerojatno ne, ali zahvaljujući čovjeku u...

Društvene znanosti

Prema rezultatima novoga istraživanja na UCL-u (University College London), genetske razlike značajno su povezane s vjerojatnosti kojom ljudi preuzimaju upraviteljske odgovornosti. Studija objavljena na...

Biljke i životinje

Priroda je puna iznenađenja.