Pratite nas

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Matematika i Ekonomija

Ne postoji gen – matematiku je potrebno vježbati

Novo istraživanje Norveškog sveučilišta znanosti i tehnologije ukazuje da ako želite biti dobri u matematici, morate vježbati različite oblasti matematike.

Što nekog čini dobrim matematičarem? Možda i ljubav prema brojevima, ali svakako volja za vježbanjem. Ali čak ako ste i dobri u jednom području matematike, ne možete vjerovati svojim urođenim sposobnostima i preskočiti uvježbavanje i drugih područja ukoliko i u njima želite biti dobri.

Novo istraživanje Norveškog sveučilišta znanosti i tehnologije (NTNU) iz Trondheima moglo bi utjecati na načine na koji se matematika podučava. Ako zaista želite biti dobri u svim područjima matematike, morate ih sve i vježbati. Ne možete vjerovati svom prirodnom talentu da odradi sav posao za vas.

Nekima se ovo čini poprilično očitim, ali zapravo se protivi tradicionalnim gledištima koja kažu da uspjeh u matematici jednostavno oisi o tome jesi li rođen s tim talentom.

Profesor Hermundur Sigmundsson s Odsjeka za psihologiju jedan je od trojice istraživača uključenih u ovaj projekt. Nalazi ovog istraživanja objavljeni su u akademskom časopisu Psychological Reports.

Brojevi

Istraživači su testirali matematičke vještine kod 70 učenika petog razreda osnovne škole, u prosjeku starih 10,5 godina. Nalazi ukazuju na važnost vježbanja svakog pojedinog područja matematike kako bismo bili dobri u njima, te pokazuju da te vještine nisu nešto s čime smo rođeni.

„Pronašli smo podršku za hipotezu specifičnosti zadatka. Postajemo dobri točno u onome što vježbamo”, izjavio je Sigmundsson.

Testirani su zadaci iz devet različitih područja matematike, od usmenog i pismenog zbrajanja i oduzimanja do usmenog množenja i razumijevanja sata i kalendara.

„Naša studija pokazala je malu korelaciju između devet različitih matematičkih vještina“, objasnio je Sigmundsson. “Naprimjer, mala je korelacija između sposobnosti rješavanja uobičajenog zbrajanja u formi „23 + 67” i zbrajanja u formi zadatka riječima.

Ovaj primjer sigurno će kod nekih izazvati nevjericu. Možda bazična matematika učenicima ne predstavlja problem, već samo čitanje. Do 20% norveških dječaka u višim razredima osnovne škole ima problema s čitanjem. Sigmundsson je također našao potvrdu i u svakodnevnim primjerima.

„Nekim učenicima će dobro ići geometrija, ali ne i algebra”, nastavio je.

U tom slučaju moraju više vježbati algebru, područje u kojem većina učenika viših razreda osnove škole ima problema.

„Ovo istovremeno znači da ima nade za neke učenike. Neki jednostavno ne mogu biti dobri u svim područjima matematike, ali naprimjer mogu biti dobri u geometriji“, dodao je Sigmundsson.

Ovo istraživanje bi u konačnici moglo promijeniti način na koji se matematika podučava.

Potpora u neurologiji

Činjenica da smo dobri u točno onome što vježbamo vjerojatno je posljedica toga što različite vrste vježbi aktiviraju različite veze među neuronima.

Ovi rezultati mogu se prenijeti i na druga područja. Nogometašica koja vježba savršen šut s udaljenosti od 25 metara vjerojatno će postati jako dobra u tome. Ali to ne znači i da je dobra u driblanju.

„Ovo istraživanje ima podršku i u novim saznanjima iz neurologije. Vježbanjem razvijamo specifične neuronske veze”, nastavio je Sigmundsson.

Istraživanje je provedeno u suradnji s prof. Remco C. J. Polmand sa Sveučilišta Victoria u Melbourneu i doktorandom Håvardom Loråsom s Fakulteta zdravstvenog obrazovanja i socijalnog rada, Odjel za fizioterapiju, Sveučilište Sør-Trøndelag, Trondheim.

Izvor: The Norwegian University of Science and Technology

Možda će vas zanimati

Wellness i prehrana

Ukoliko su vam potrebni dodatni razlozi da pripazite na liniju, ovo će biti sigurno jedan od njih. Pokazano je da težina muškarca utječe na promjene...

Genetika

Više od 75% ljudi s određenom verzijom gena koji sprječava razvoj neugodnoga mirisa ispod pazuha svejedno koristi dezodoranse, pokazalo je jedno istraživanje. Studija je...

Biljke i životinje

Izgled ženke velike sjenice (Parus major) pokazatelj je zdravih atributa njezinih potomaka. Crna pruga preko njezinih prsa te bijele mrlje na obrazima povezane su...

Društvene znanosti

Prema rezultatima jednog istraživanja na UCL-u (University College London), genetske razlike značajno su povezane s vjerojatnosti kojom ljudi preuzimaju upraviteljske odgovornosti. Studija objavljena na...