Connect with us

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Arheologija i paleontologija

Neandertalci su ipak bili prvi europski slikari

Špiljska umjetnost je nastala puno prije dolaska modernog čovjeka

Autori poznatih najstarijih špiljskih slikarija na svijetu nisu bili moderni ljudi, nego neandertalci. To znači da naši izumrli rođaci ipak nisu bili nekulturni divljaci, pokazalo je tako istraživanje koje je provedeno na trima nalazištima u Španjolskoj i kasnije je objavljeno u uglednom časopisu Science.

Primjenom moderne tehnologije su znanstvenici ustanovili kako su slike koje su pronađene na trima nalazištima u Španjolskoj nastale prije barem 64.800 godina, što znači 20.000 godina prije nego što su prvi moderni ljudi iz Afrike došli u Europu.

Ovime je špiljska umjetnost datirana puno ranije nego što se cijelo vrijeme mislilo, a također je i čvrst dokaz kako su neandertalci imali kognitivnih sposobnosti shvaćati uporabu simbola, što predstavlja središnji stup ljudske kulture.

“Dokaz je to koji mijenja dosadašnje svrstavanje neandertalca u kategoriju praljudi koji nisu imali sposobni za umjetničko izražavanje”, tvrdi Alistair Pike, profesor arheologije sa Sveučilišta u Southamptonu, ujedno jedan od autora studije.“Slikarstvo se uvijek smatralo vrlo ljudskom aktivnošću, stoga ako su neandertalci slikati to znači da su bili kao i mi”.

I prije su neki arheolozi zaključili kako je neandertalac bio nešto  sofisticiraniji od karikature današnjeg čovjeka, ali za takve tvrdnje su nedostajali ključni dokazi, a sad postoje nalazi iz ovih triju špilja u Španjolskoj koji za te špekulacije pružaju čvrsto uporište.

Špiljske slike na lokacijama Maltravieso, La Pasiega i Ardales uključuju točke, linije, krugove i šablone, a za stvoriti tako nešto trebalo je steći specifične vještine, kao što bi bilo miješanje pigmenata, ali i odabir primjerenih lokacija za slikanje.

Ti neandertalci su živjeli na područjima koja će jednog dana iznjedriti poznate slikare kao što su Pablo Picasso i Diego Velazquez, a da bi stvorili crteže koji su danas očuvani u špiljama morali su imati intelektualne sposobnosti za misliti u simbolima, upravo kao moderni ljudi.

Znanstvenici su se za procjenu starosti slika koristili sustavom preciznog radioizotopnog datiranja metodom uran-torij, a to podrazumijeva struganje nekoliko miligrama naslaga kalcijeva karbonata sa slika kako bi se provela analiza.

Jedna druga studija koja je objavljena u Science Advances pokazala je da ukrašene morske školjke nađene u drugoj špilji u Španjolskoj isto tako potječu iz vremena prije dolaska modernog čovjeka.

Joao Zilhao sa Sveučilišta u Barceloni je ocijenio da se za nova istraživanja ljudske spoznaje treba iznova vratiti zajedničkim precima neandertalca i modernih ljudi prije više od 500.000 godina.

Neandertalci su izumrli još prije 40.000 godina, brzo nakon što su naši izravni preci pristigli u Europu. Nejasno je i dalje što ih je točno ubilo, a neke teorije upućuju na neprilagođavanje klimatskim promjenama i snažnoj konkurenciji s modernim ljudima.

Da su poživjeli, smatra Pike, mogli su vjerojatno razviti složenu umjetnost i tehnologiju.

“Da su imali dovoljno vremena, sredstava i da ih je bilo dovoljno puno, mogli su se možda razviti u neku verziju ljudi koji bi i danas živjeli”, zaključuje Pike.

Ostavi komentar

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Popularno

Znanost za početnike

Iako se s nama ne bi složila ekipa iz Flat Earth Societyja, Zemlja je okrugla. U redu, ne baš u pravom smislu riječi, ali...

Kemija

One nastaju u oblacima i to na temperaturama nižim od 0°C izravno iz vodene pare u zraku, a ne smrzavanjem vode kako se obično...

Znanost za početnike

Znanstvenici vjeruju da je u najvećem broju slučajeva uzročnik potresa mehanizam tektonike ploča, tj. kretanje litosferskih ploča i njihova međusobna interakcija.

Fizika

Jeste li oduvijek imali goruću želju putovati kroz vrijeme? Dobre vijesti! Putovanje kroz vrijeme je moguće. Zapravo, već to radite. Krećete se kroz vrijeme...

Fizika

Svima nam je dobro poznato da je Albert Einstein, jedan od najznačajnijih fizičara 20. stoljeća, bio uistinu zanimljiva i osebujna ličnost. No, jeste li...

Oglašavanje

Možda će vas zanimati

Arheologija i paleontologija

Crteže pronađene u pećinama širom svijeta povezuju manje-više iste karakteristike i isti uzorci, a nova istraživanja crteža nastalih prije pet tisućljeća dovela su stručnjake...

Računarstvo i internet

Tim podatkovnih znanstvenika napravio je digitalnu kopiju od 44,8 gigapiksela Noćne straže.

Društvene znanosti

SVI mi vjerojatno imamo djelić neandertalca u našoj DNK, uključujući i Afrikance za koje se smatralo da nemaju genske veze s izumrlim ljudskim rođakom, pokazalo...

Društvene znanosti

Među starijim osobama koje često obilaze umjetničke galerije i muzeje, odlaze na kazališne predstave i koncerte uočen je dulji životni vijek nego kod onih koji...

Oglašavanje