Količine leda na Antarktici i Arktiku ovoga studenog rekordno su niske, a znanstvenici izvještavaju da smo od 4. prosinca izgubili 3,76 milijuna četvornih kilometara leda – više od ukupne površine Indije.
Prošlog mjeseca, temperature u dijelovima Arktika narasle su do 20 Celzijevih stupnjeva iznad normale, a 2016. na putu je da postane najtoplija godina do sada.
“Događaju se stvarno lude stvari”, Mark Serreze, direktor američkog Nacionalnog centra za podatke o snijegu i ledu poručuje za Reuters.
“To je izvanredno odstupanje od norme”, nadodaje Anders Levermann s Instituta za istraživanja o klimatskim utjecajima iz Postdama.
Serrezov tim izvještava da je u studenom 2016. količina arktičkog leda u prosjeku iznosila 9,08 milijuna četvornih kilometara – što je rekordno nisko za studeni.
To je dodatnih 800.000 kvadratnih kilometara izgubljenog leda od one u studenom 2006. godine, koja drži prethodni rekord za, u studenom, najnižu količinu leda.
Također, količina leda manje je za 1,95 milijuna četvornih kilometara od dugoročnog prosjeka za studeni u periodu od 1981. do 2010. godine.
Prosječna mjesečna količina arktičkog leda u periodu od 1978. – 2016. (Izvor: NSIDC)
Razina leda na Antarktici, koja se do sada činila otpornija na utjecaj porasta temperature od Arktika, počela je naglo opadati u studenom, a ako se situacija ne promijeni i tamo ćemo uskoro zabilježiti rekordno nisku razinu leda.
Američki Nacionalni centar za podatke o snijegu i ledu izvještava kako je razina leda na Antarktici, nakon što je dosegla svoj godišnji maksimum 31. kolovoza, puno prije nego što se očekivalo, počela brzo opadati, i to za 1 milijun kvadratnih kilometara manje od prethodne rekordno niske razine, postavljene 1986. godine.
Također je 1,81 milijuna četvornih kilometara manja od prosječne razine perioda od 1981. do 2010. godine, čime je ukupan iznos izgubljenog leda na Zemljina dva pola 3,76 milijuna četvornih kilometara – ekvivalentno površini dvije Indonezije, a dvostruko veća od Aljaske.
Led se topi “gotovo bez presedana” u vrijeme kada se arktički led izgubljen prethodnog ljeta počinje nadoknađivati, ali s neuobičajeno visokim temperaturama mora i atmosfere šanse za oporavak vrlo su male.
“Izgleda da trostruki whammy – toplo more, topla atmosferi te uzorak vjetra djeluje protiv leda na Arktiku”, rekao je Serreze Oliver Milman za The Guardian.
Iako je sudbina Arktika posljednjih godina prilično jednosmjerna, iznad prosječne temperature uzrokuju iznad prosječni gubitak morskog leda, za znanstvenike Antarktika predstavlja izazov.
Morski led na Arktiku do sada nije bio na toliko niskoj razini, dok je topljenje na Antarktiku daleko suptilnije, a posljednjih nekoliko godina na nekim mjestima količina morskog leda čak se i povećava.
Nakon gubitka 1 milijuna kvadratnih kilometara koji nestaju u oceanu, dvostruko više od prethodnog rekorda iz 1986. godine, počinju se pojavljivati pukotine.
Kako kaže Serreze, rekordno niske razine mogu biti “glupa pogreška”, ali i dokaz da je “Antarktika uspavani slon koji se počinje buditi.”
Znak da je Antarktika krenula sporim ali razornim putem jest pojava na tisuće neobičnih plavih jezera u kolovozu, jednaka onima koji su se pojavili na Grenlandu između 2011. i 2014. kada je izgubljeno nevjerojatnih 1 trilijuna tona leda.
„Istočna Antarktika dio je kontinenta za koji ljudi dosta dugo pretpostavljaju da je relativno stabilan”, rekao je jedan od istraživača koji su uočili pojavu jezera, Stewart Jamieson sa Sveučilišta Durham.
Jamieson nastavlja, “Nema mnogo promjena, tamo je vrlo, vrlo hladno, pa su prva jezera na površini leda tek nedavno identificirana.” Kako se morski led u oceanu topi pojačava se proces zagrijavanja izlaganjem “tamnog mora” koje se nalazi izvan dosega sunčeve svjetlosti, što ubrzava cijeli proces topljenja.
Ove godine pet pacifičkih otoka izgubljeno je zbog podizanja razine mora kao rezultat topljenja leda, treba se zapitati hoće li slični scenariji u skoroj budućnosti postati znatno češći.
