Connect with us

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Klima

Globalno zatopljenje: Nestala masa leda veća od Indije

Količine leda na Antarktici i Arktiku ovoga studenog rekordno su niske, a znanstvenici izvještavaju da smo od 4. prosinca izgubili 3,76 milijuna četvornih kilometara leda – više od ukupne površine Indije.

Prošlog mjeseca, temperature u dijelovima Arktika narasle su do 20 Celzijevih stupnjeva iznad normale, a 2016. na putu je da postane najtoplija godina do sada.

“Događaju se stvarno lude stvari”, Mark Serreze, direktor američkog Nacionalnog centra za podatke o snijegu i ledu poručuje za Reuters.

“To je izvanredno odstupanje od norme”, nadodaje Anders Levermann s Instituta za istraživanja o klimatskim utjecajima iz Postdama.

Serrezov tim izvještava da je u studenom 2016. količina arktičkog leda u prosjeku iznosila 9,08 milijuna četvornih kilometara – što je rekordno nisko za studeni.

To je dodatnih 800.000 kvadratnih kilometara izgubljenog leda od one u studenom 2006. godine, koja drži prethodni rekord za, u studenom, najnižu količinu leda.

Također, količina leda manje je za 1,95 milijuna četvornih kilometara od dugoročnog prosjeka za studeni u periodu od 1981. do 2010. godine.

8903809389

Prosječna mjesečna količina arktičkog leda u periodu od 1978. – 2016. (Izvor: NSIDC)

Razina leda na Antarktici, koja se do sada činila otpornija na utjecaj porasta temperature od Arktika, počela je naglo opadati u studenom, a ako se situacija ne promijeni i tamo ćemo uskoro zabilježiti rekordno nisku razinu leda.

Američki Nacionalni centar za podatke o snijegu i ledu izvještava kako je razina leda na Antarktici, nakon što je dosegla svoj godišnji maksimum 31. kolovoza, puno prije nego što se očekivalo, počela brzo opadati, i to za 1 milijun kvadratnih kilometara manje od prethodne rekordno niske razine, postavljene 1986. godine.

Također je 1,81 milijuna četvornih kilometara manja od prosječne razine perioda od 1981. do 2010. godine, čime je ukupan iznos izgubljenog leda na Zemljina dva pola 3,76 milijuna četvornih kilometara – ekvivalentno površini dvije Indonezije, a dvostruko veća od Aljaske.

Led se topi “gotovo bez presedana” u vrijeme kada se arktički led izgubljen prethodnog ljeta počinje nadoknađivati, ali s neuobičajeno visokim temperaturama mora i atmosfere šanse za oporavak vrlo su male.

“Izgleda da trostruki whammy – toplo more, topla atmosferi te uzorak vjetra djeluje protiv leda na Arktiku”, rekao je Serreze Oliver Milman za The Guardian.

Iako je sudbina Arktika posljednjih godina prilično jednosmjerna, iznad prosječne temperature uzrokuju iznad prosječni gubitak morskog leda, za znanstvenike Antarktika predstavlja izazov.

Morski led na Arktiku do sada nije bio na toliko niskoj razini, dok je topljenje na Antarktiku daleko suptilnije, a posljednjih nekoliko godina na nekim mjestima količina morskog leda čak se i povećava.

slika3

Nakon gubitka 1 milijuna kvadratnih kilometara koji nestaju u oceanu, dvostruko više od prethodnog rekorda iz 1986. godine, počinju se pojavljivati pukotine.

Kako kaže Serreze, rekordno niske razine mogu biti “glupa pogreška”, ali i dokaz da je “Antarktika uspavani slon koji se počinje buditi.”

Znak da je Antarktika krenula sporim ali razornim putem jest pojava na tisuće neobičnih plavih jezera u kolovozu, jednaka onima koji su se pojavili na Grenlandu između 2011. i 2014. kada je izgubljeno nevjerojatnih 1 trilijuna tona leda.

„Istočna Antarktika dio je kontinenta za koji ljudi dosta dugo pretpostavljaju da je relativno stabilan”, rekao je jedan od istraživača koji su uočili pojavu jezera, Stewart Jamieson sa Sveučilišta Durham.

Jamieson nastavlja, “Nema mnogo promjena, tamo je vrlo, vrlo hladno, pa su prva jezera na površini leda tek nedavno identificirana.” Kako se morski led u oceanu topi pojačava se proces zagrijavanja izlaganjem “tamnog mora” koje se nalazi izvan dosega sunčeve svjetlosti, što ubrzava cijeli proces topljenja.

Ove godine  pet pacifičkih otoka izgubljeno je zbog podizanja razine mora kao rezultat topljenja leda, treba se zapitati hoće li slični scenariji u skoroj budućnosti postati znatno češći.

32 komentara

32 Comments

  1. Vahidin Brčaninović

    8 prosinca, 2016 u 5:45 am

    Ma dobro je bit ce vode!!!

  2. Martina Car

    8 prosinca, 2016 u 5:46 am

    A nis.. kupiti brod i to je to. Svemirski brod.

  3. Željko Štefanko

    8 prosinca, 2016 u 6:03 am

    I sta sad. Dok ne umremo mi i jos 10 generacija poslije nas nista se nece osjetit.

  4. Ivica Kupanovac

    8 prosinca, 2016 u 6:10 am

    zbog radioaktivne vode ali može bit gore!! tko zna? istina može biti vruće na svijetu i čak na moru zbog radioaktivne vode!!!

  5. Ivan Tadic

    8 prosinca, 2016 u 8:57 am

    Globalno otopljavanje je globalna laz!

    • Robi Netko

      8 prosinca, 2016 u 2:05 pm

      da, i deseci tisuća znanstvenika (99%) su u globalnoj zavjeri i dogovoru međusobnom

    • Vlatko Zeman

      9 prosinca, 2016 u 9:59 am

      Ima tu puno faktora koji utjecu na klimatske promjene co2 je samo komponenta.

  6. Ivo Zec Knezevic

    8 prosinca, 2016 u 9:42 am

    U koliko godina se istopio, q Područje Antartika se proširilo za 4 – puta veća površina leđa.

  7. Nenad Okanović

    8 prosinca, 2016 u 9:48 am

    ODAKLE U SJEVERNOM MORU TOLIKO NAFTE I PLINA AKO NIKAD NIJE BILO ŽIVOTA TAMO ; CIKLUS U PRIRODI KOJEM MI SADA SVJEDOČIMO ;A NETKO NA TOPLOJ VODI ZGRĆE NOVCE !!!!!!

    • Vlatko Zeman

      8 prosinca, 2016 u 10:11 am

      Bilo je zivota, tektnoske ploce se pomicu, uzdizu i spustaju pa je vise manje svugdje bilo zivota.

    • Robi Netko

      8 prosinca, 2016 u 1:44 pm

      nemoj se truditi objašnjavati Vlatko, lik vjerojatno misli da je Zemlja stvorena od boga prije 5000 godina

  8. Nikola Sedlar

    8 prosinca, 2016 u 9:51 am

    Ma Di je nesta Di je otiša. Samo čekam da se potvrde piramide na antartici. Da vam se vlastita znanost i povijest posere usta. Pardon na izrazu

  9. Vlatko Zeman

    8 prosinca, 2016 u 9:57 am

    Ako je to na Antartici to je uredu jer tamo je sad polarno ljeto. Preko zime opet ce se zalediti.

  10. Marijo Batinović

    8 prosinca, 2016 u 10:05 am

    Ne serite s tim ledom jer zemlja je ravna ploča okružena ledom sa svih strana

    • Robi Netko

      8 prosinca, 2016 u 1:42 pm

      pa ne bi bilo dobro da se otopi taj led pa onda voda iscuri dolje po slonovima i kornjači

    • Marijo Batinović

      8 prosinca, 2016 u 8:56 pm

      kornjače će se spasit a slonovi nestat kao i zadnji put.. Još mi nije jasno kako se taj led topi na -1 – -50c* ?

  11. Filip Vujčić

    8 prosinca, 2016 u 10:13 am

    Marko Balala

  12. Vedran Rnjak

    8 prosinca, 2016 u 11:19 am

    Luka Ramić sukurac baky moj..nesta mase ;-))

  13. Diones Srhoj

    8 prosinca, 2016 u 11:25 am

    Odlicno,neka promjena

  14. Alen Čavić

    8 prosinca, 2016 u 11:37 am

    Pojeli ga pingvini u p.m.

  15. Damir Vranešević

    8 prosinca, 2016 u 12:14 pm

    Ja pravog ljeta nit vidio, nit mirisao vec godinama. Di je to zatopljenje da ga vidim?!?!

  16. Mihaela Stipić

    8 prosinca, 2016 u 1:20 pm

    U čemu je problem? To su prirodni ciklusi.

  17. Vlado Šoja Šoić

    8 prosinca, 2016 u 1:29 pm

    Netko je zdipio led…

  18. Robi Netko

    8 prosinca, 2016 u 1:43 pm

    Po komentarima vidim da hrpa retarda čita ovu stranicu

  19. Zlatan Kalajžić

    8 prosinca, 2016 u 2:42 pm

    Pa što onda!

  20. Sajo Ramic

    8 prosinca, 2016 u 4:34 pm

    sto mi je zima onda ?!?!? 😀

  21. Semsudin Taslidza

    8 prosinca, 2016 u 6:59 pm

    sto ne nabave frizidere

  22. Danijel Lalic

    9 prosinca, 2016 u 12:47 pm

    Seru samo seru..

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Oglašavanje

Možda će vas zanimati

Klima

Neke od najprometnijih zračnih luka, uključujući njujorške, mogle bi do kraja stoljeća biti pod vodom ako poraste razina mora, upozorili su u srijedu znanstvenici.  Povećanjem...

Klima

Najcrnji scenarij emisija ugljičnog dioksida u ovom stoljeću, koji bi povećao globalnu temperaturu za 6 stupnjeva Celzija, sve je manje vjerojatan, napisala je skupina znanstvenika u...

Zemlja

Britanski znanstvenici vjeruju da su nedavni požari u Australiji naznaka onoga što bi u svijetu ubuduće moglo postati uobičajeno ako se temperatura poveća za...

Klima

Proučavajući fotografije koje su snimili NASA-ini sateliti Landsat između 1993. i 2018., znanstvenici su otkrili malen, ali značajan porast vegetacije na četirima područjima oko Mount...

Oglašavanje