Connect with us

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Wellness i prehrana

Noćni obroci negativno utječu na pamćenje

1504-103 061 1504-103 Snacking Illustration Photo Illustration of late night snacking. April 28, 2015 Photo Illustration by Jaren Wilkey/BYU © BYU PHOTO 2015 All Rights Reserved photo@byu.edu (801)422-7322

1504-103 061 1504-103 Snacking Illustration Photo Illustration of late night snacking. April 28, 2015 Photo Illustration by Jaren Wilkey/BYU © BYU PHOTO 2015 All Rights Reserved photo@byu.edu (801)422-7322

Ako spadate među one koji imaju naviku poharati frižider u gluho doba noći dok ostali ukućani spavaju, to vam nije baš pametno. Naime, ako je vjerovati znanstvenicima s David Geffen School of Medicine pri University of California, Los Angeles (UCLA), česti obroci u vrijeme predviđeno za spavanje mogu ostaviti ozbiljne posljedice na pamćenju, kako kratkoročnom, tako i dugoročnom.

Iako je već i prije bilo poznato kako neuredne prehrambene navike mogu rezultirati ozbiljnim metabolitičkim poremećajima, kao što je, primjerice, šećerna bolest, nedavno istraživanje provedeno na miševima potvrdilo je kako one mogu poremetiti i kemiju mozga.

„Pronašli smo prvi dokaz da redovito uzimanje obroka u pogrešno doba dana ima dalekosežne posljedice na učenju i pamćenju. Budući da puno ljudi ili radi ili se zabavlja u vrijeme uobičajeno za spavanje, važno je znati kako takvo ponašanje može ograničiti određene moždane funkcije“, otkrila je Dawn Loh s UCLA Laboratory of Circadian and Sleep Medicine.

Unatoč činjenici da rezultati njihova istraživanja nisu potvrđeni na ljudima, znanstvenici su istaknuli kako je već prije dokazano da ljudi koji rade u noćnoj smjeni imaju lošije rezultate na psiho testu.

Kako bilo, istraživanjem na miševima utvrđeno je da redovita prehrana u vrijeme predviđeno za spavanje utječe na cijeli niz kognitivnih procesa, počevši od prepoznavanja zadanih objekata, preko dugotrajne memorije, pa sve do osjećaja straha. Pritom valja naglasiti kako kod većine navedenih procesa važnu ulogu ima hipokampus, budući da dotični kombinira sadašnje podražaje koje dobivamo putem osjetila s uspomenama na istovrsne podražaje u prošlosti, a iznimno je bitan i u procesima koji oblikuju novo pamćenje.

Hipokampus (FOTO: memorylossonline.com)

Hipokampus (FOTO: memorylossonline.com)

Nakon što primi poticaj izvana, moždani impuls kreće se po točno određenoj putanji, i ukoliko ponovimo spomenuti poticaj, dolazi do jačanja navedene putanje. Međutim, taj efekt bitno je umanjen ukoliko hrana i piće postanu redovita pojava u noćnim satima.

Kako biološkim satom, ali i učenjem i pamćenjem, upravlja set gena reguliran bjelančevinom zvanom CREB (eng. cAMP response element-binding protein), smanjena aktivnost navedene bjelančevine u organizmu dovodi do slabijeg pamćenja, a moguće i do Alzheimerove bolesti. Dok je kod miševa hranjenih u krivo vrijeme također opažena umanjena aktivnost CREB-a, istovremeno je detektirano kako noćne aktivnosti nemaju bitnog utjecaja na središnji regulator biološkog sata, tzv. suprahijazmatsku jezgru, smještenu u hipotalamusu. Znanstvenici stoga smatraju kako takav nesklad između dva spomenuta sustava u konačnici utječe na slabljenje pamćenja.

Sastavni dijelovi hipotalamusa (FOTO: 123rf.com)

Sastavni dijelovi hipotalamusa (FOTO: 123rf.com)

„Moderan način života tjera nas da jedemo 24 sata dnevno i stoga je iznimno bitno shvatiti kako vrijeme hranjenja utječe na mozak. Prvi put možemo vidjeti kako jednostavna promjena vremena kad nam je hrana dostupna mijenja molekularni sat u hipokampusu i može utjecati na moždane funkcije miševa”, izjavio je prof. Christopher Colwell s Department of Psychiatry and Biobehavioral Sciences pri UCLA.

U konačnici, obroci u krivo doba dana/noći remete i miran san, na način da ruše normalnu raspodjelu sna između dana i noći. Naime, iako su miševi hranjeni noću, imali istu količinu sna u rasponu od 24 sata kao i njihove ‘kolege’ koji se nisu hranile noću – kod njih je san bio razlomljen, fragmentiran na manje vremenske periode pa su dotični morali nadoknađivati nedostatak sna kroz naknadna, kratkotrajna razdoblja spavanja.

Izvor: eLIfe

8 komentara

8 Comments

  1. Igor Bonasin

    9 siječnja, 2016 u 2:19 pm

    A zašto se onda kad se otvori frižider upali lampica?

  2. Zlatko Nađ

    9 siječnja, 2016 u 3:08 pm

    ,znam..zato nikako da zapamtim da to ne smijem radit…

  3. Dinosinaurus Ruki

    9 siječnja, 2016 u 4:10 pm

    Izgleda sam zato tulav, moram prestat jest noću.

  4. Robert Verich

    9 siječnja, 2016 u 10:25 pm

    kolko se sjecam ne jedem po noci 😀

  5. Egon Dupca

    10 siječnja, 2016 u 7:33 pm

    kako onda nezaboravim gdje mi je frižider i vi ga znate srat

  6. Dejan Karaula

    10 siječnja, 2016 u 9:57 pm

    Jos ako sjedis na plocicama sa otvorenim friziderom smrznu ti se jaja. To je brate gore od gubitka pamcenja.

  7. Smjesna strana svijeta

    14 siječnja, 2016 u 1:02 pm

    Ne znam za ostale ali ovo je meni ekstra…

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Popularno

Znanost za početnike

Iako se s nama ne bi složila ekipa iz Flat Earth Societyja, Zemlja je okrugla. U redu, ne baš u pravom smislu riječi, ali...

Kemija

One nastaju u oblacima i to na temperaturama nižim od 0°C izravno iz vodene pare u zraku, a ne smrzavanjem vode kako se obično...

Znanost za početnike

Znanstvenici vjeruju da je u najvećem broju slučajeva uzročnik potresa mehanizam tektonike ploča, tj. kretanje litosferskih ploča i njihova međusobna interakcija.

Fizika

Jeste li oduvijek imali goruću želju putovati kroz vrijeme? Dobre vijesti! Putovanje kroz vrijeme je moguće. Zapravo, već to radite. Krećete se kroz vrijeme...

Fizika

Svima nam je dobro poznato da je Albert Einstein, jedan od najznačajnijih fizičara 20. stoljeća, bio uistinu zanimljiva i osebujna ličnost. No, jeste li...

Oglašavanje

Možda će vas zanimati

Wellness i prehrana

Istraživanje koje je nedavno objavljeno u časopisu Obesity pokazalo je da na kilograme ne utječe samo kalorijska vrijednost obroka, nego i vrijeme u kojem...

Znanost

Znanstvenici su otkrili da odsutnost endokanabinoida u hipokampusu, ključnoj regiji mozga koja sudjeluje u stvaranju sjećanja i osjećaja, rezultira depresivnim ponašanjem

Zdravlje i Medicina

Neuroznanstvenici su došli do otkrića da je hipotalamus žena koje koriste kontracepcijske pilule znatno manji u odnosu na one koje ne koriste. Hipotalamus je...

Zdravlje i Medicina

Kod osoba koje odluče usvojiti pet zdravih životnih navika uočena je veća vjerojatnost da u dobi od 50 godina budu zdrave i bez ozbiljnijih kroničnih bolesti,...

Oglašavanje