Pratite nas

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Wellness i prehrana

Noćni obroci negativno utječu na pamćenje

Foto: Shutterstock

Ako spadate među one koji imaju naviku poharati frižider u gluho doba noći dok ostali ukućani spavaju, to vam nije baš pametno. Naime, ako je vjerovati znanstvenicima s David Geffen School of Medicine pri University of California, Los Angeles (UCLA), česti obroci u vrijeme predviđeno za spavanje mogu ostaviti ozbiljne posljedice na pamćenju, kako kratkoročnom, tako i dugoročnom.

Iako je već i prije bilo poznato kako neuredne prehrambene navike mogu rezultirati ozbiljnim metabolitičkim poremećajima, kao što je, primjerice, šećerna bolest, nedavno istraživanje provedeno na miševima potvrdilo je kako one mogu poremetiti i kemiju mozga.

„Pronašli smo dokaz da redovito uzimanje obroka u pogrešno doba dana ima dalekosežne posljedice na učenje i pamćenje. Budući da puno ljudi ili radi ili se zabavlja u vrijeme uobičajeno za spavanje, važno je znati kako takvo ponašanje može ograničiti određene moždane funkcije“, otkrila je Dawn Loh s UCLA Laboratory of Circadian and Sleep Medicine.

Unatoč činjenici da rezultati njihova istraživanja nisu potvrđeni na ljudima, znanstvenici su istaknuli kako je već prije dokazano da ljudi koji rade u noćnoj smjeni imaju lošije rezultate na psiho testu.

Kako bilo, istraživanjem na miševima utvrđeno je da redovita prehrana u vrijeme predviđeno za spavanje utječe na cijeli niz kognitivnih procesa, počevši od prepoznavanja zadanih objekata, preko dugotrajne memorije, pa sve do osjećaja straha. Pritom valja naglasiti kako kod većine navedenih procesa važnu ulogu ima hipokampus, budući da dotični kombinira sadašnje podražaje koje dobivamo putem osjetila s uspomenama na istovrsne podražaje u prošlosti, a iznimno je bitan i u procesima koji oblikuju novo pamćenje.

Foto: Shutterstock

Nakon što primi poticaj izvana, moždani impuls kreće se po točno određenoj putanji, i ukoliko ponovimo spomenuti poticaj, dolazi do jačanja navedene putanje. Međutim, taj efekt bitno je umanjen ukoliko hrana i piće postanu redovita pojava u noćnim satima.

Kako biološkim satom, ali i učenjem i pamćenjem, upravlja set gena reguliran bjelančevinom zvanom CREB (eng. cAMP response element-binding protein), smanjena aktivnost navedene bjelančevine u organizmu dovodi do slabijeg pamćenja, a moguće i do Alzheimerove bolesti. Dok je kod miševa hranjenih u krivo vrijeme također opažena umanjena aktivnost CREB-a, istovremeno je detektirano kako noćne aktivnosti nemaju bitnog utjecaja na središnji regulator biološkog sata, tzv. suprahijazmatsku jezgru, smještenu u hipotalamusu. Znanstvenici stoga smatraju kako takav nesklad između dva spomenuta sustava u konačnici utječe na slabljenje pamćenja.

„Moderan način života tjera nas da jedemo 24 sata dnevno i stoga je iznimno bitno shvatiti kako vrijeme hranjenja utječe na mozak. Prvi put možemo vidjeti kako jednostavna promjena vremena kad nam je hrana dostupna mijenja molekularni sat u hipokampusu i može utjecati na moždane funkcije miševa”, izjavio je prof. Christopher Colwell s Department of Psychiatry and Biobehavioral Sciences pri UCLA.

U konačnici, obroci u krivo doba dana/noći remete i miran san, na način da ruše normalnu raspodjelu sna između dana i noći. Naime, iako su miševi hranjeni noću, imali istu količinu sna u rasponu od 24 sata kao i njihove ‘kolege’ koji se nisu hranile noću – kod njih je san bio razlomljen, fragmentiran na manje vremenske periode pa su dotični morali nadoknađivati nedostatak sna kroz naknadna, kratkotrajna razdoblja spavanja.

Izvor: eLIfe

Možda će vas zanimati

Biljke i životinje

Zanimljivosti o mačkama mogu nas ne samo zabaviti, nego i proširiti naše znanje o ovim misterioznim i neodoljivim životinjama. Mačke su odavno zauzele posebno...

Veliki znanstvenici

Hipoteza, često smatrana jednostavnom pretpostavkom, predstavlja temeljni kamen znanstvenog istraživanja i razumijevanja svijeta koji nas okružuje. Kada govorimo o znanosti, često se spominju različiti...

Veliki znanstvenici

Kada nam na pamet padnu najpoznatiji izumi Nikole Tesle, često nas zapljusne val znatiželje i divljenja prema ovom vizionaru čiji radovi i danas rezoniraju...

Arheologija i paleontologija

Zamislite ovo: anatomija, to čudesno područje koje nas vodi u najskrivenije kutke našeg bića. Možda vas sjećanja odvedu u dane srednje škole, s rukavicama...