Norveška kompanija EnSol u suradnji sa Sveučilištem Leicester nastoji razviti jedinstvenu tehnologiju. Internacionalni tim znanstvenika i industrijalaca trebao bi se sastati na Sveučilištu Leicester ne bi li dogovorili strategiju razvoja revolucionarne nove tehnike za prikupljanje ekološki prihvatljive energije.
Norveška kompanija EnSol patentirala je potpuno novu tehnologiju zasnovanu na tankom filmu solarnih ćelija koju želi komercijalizirati do 2016. godine. Kompanija trenutačno surađuje sa stručnjacima Odsjeka za fiziku i astronomiju Sveučilišta Leicester na razvoju potpuno nove vrste materijala za izradu solarnih ćelija. Taj bi se materijal, u formi tanke folije, trebao moći nalijepiti na prozore zgrada te bi se na taj način mogla na veliko proizvoditi električna energija.
Na sastanku stručnjaka, koji će se održati 10. i 11. kolovoza, suradnja između kompanije EnSol AS i Sveučilišta Leicester bit će i službeno objavljena. Profesor na katedri za nanotehnologiju Sveučilišta Leicester, prof. Chris Binns, izjavio jekako ova suradnja otvara nevjerojatne nove mogućnosti razvoja novih pristupa prikupljanju solarne energije. “Materijal kojeg je osmislio EnSol AS zasniva se na nanočesticama koje se pak mogu sintetizirati u Leicesteru. Zapravo, uslijed nekoliko početnih investicija od strane kompanije, oprema koju trenutačno koristimo na Sveučilištu Leicester jedinstvena je u svijetu, a služi za proizvodnju malih količina materijala za prototipove.”
“Ovaj je rad bitan upravo zato jer se način rada ovih solarnih ćelija zasniva na potpuno novom principu rada, što je i jedna od većih razlika u odnosu na Si solarne ćelije. Jedna od glavnih prednosti jest i prozirnost folije koja sadrži solarne ćelije, zbog čega bi se njome mogla obložiti prozorska stakla. Na taj bi način obični prozori postali mali generatori električne struje. Očito je kako bi se određeni dio upadne svjetlosti morao apsorbirati ne bi li se proizvela električna struja, ali takvi bi prozori bili lagano obojani (iako je faktor transmisije od 8-10% uobičajen za prozore u osunčanim područjima planeta). Suprotno tome, materijal od kojih su zgrade izgrađene također bi se mogao obložiti slojem solarnih ćelija, ali s višim faktorom apsorpcije. To bi na primjer mogle biti bočne panele samih zgrada ili krovne ploče koje bi se automatski spajale. “Pošto se ovdje radi o tankoj foliji, njome bi se moglo obložiti i veće površine, što će ovaj materijal učiniti mnogo isplatljivijim od klasičnih solarnih uređaja.”
“Fotonaponski uređaji trebali bi odigrati ključnu ulogu u proizvodnji električne struje u novoj ekonomiji smanjene konzumacije ugljika i njegovih derivata. Ova nova tehnologija mogla bi nas dovesti čak nekoliko koraka bliže ostvarenju takve budućnosti.” Materijal se sastoji od metalnih nanočestica (promjera cca. 10 nm) ugrađenih u prozirnu matricu složenog sastava. Glasnogovornik kompanije EnSol AS izjavio je: “Koncept osnovne ćelije već je ostvaren. Cilj ovog istraživanja bit će razvoj projekta za sistematičnu preradu PV tehnologije za proizvodnju solarnih ćelija, a sve u cilju postizanja koeficijenta efikasnosti od 20% ili više.”
“Sustav načinjen od tanke folije s izvorom nanočestica dizajnirat će se i proizvesti na Sveučilištu Leicester. Potom će na osnovi tog dizajna uslijediti proizvodnja prototipova solarnih ćelija. U ovoj će se eksperimentalnoj ustanovi proizvoditi PV ćelije s aktivnim područjem površine preko 16 kvadratnih centimetara (40 mm x 40 mm) postavljenim na standardne supstrate stakla. Potom će uslijediti standardizacija i ispitivanje svojstava prototipova solarnih ćelija, sve naravno u suradnji s našim akademskim partnerima.”
“EnSol-ova tehnologija PV ćelija uistinu pripada novoj generaciji uređaja, a predstavlja ogroman potencijal i za industriju i za očuvanje okoliša, upravo zato jer se zasniva na učinkovitoj proizvodnji pomoću tehnika za bazi spreja.”
Izvor: University of Leicester
