Pratite nas

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Neuroznanost

Nove skupine stanica koje sudjeluju u prisjećanju

Znanstvenici su uspjeli identificirati dvije vrste stanica koje su zaslužne za organiziranje sjećanja na temelju toga kada su se dogodila. Ovo saznanje poboljšava naše razumijevanje načina na koji se naša sjećanja formiraju. Osim toga, ovo, kao i mnoga novija istraživanja doprinosi razumijevanju kako nastaju poremećaji pamćenja kod Alzheimerove bolesti. Istraživanje je objavljeno u časopisu Nature Neuroscience.

Ovakav princip istraživanja se inače ne primjenjuje na ljudima. Tj, do sada se primjenjivao isključivo na glodavcima i majmunima jer se izravno snimaju neuroni koji generiraju misli. Ovo istraživanje je započelo jedim jednostavnim pitanjem: kako naš mozak formira i organizira sjećanja? Razna istraživanja su već dokazala da ljudi različite trenutke pamte kao različito sjećanje. U vašem sjećanju točno razlikujete što ste jeli za doručak, a što za ručak, i to su dva različita sjećanja. No postavlja se pitanje, gdje je točno granica gdje završava jedno sjećanje, a započinje drugo.

Tko je bio uključen u istraživanje?

U istraživanje je bilo uključeno 20 pacijenata koji su bili podvrgnuti intrakranijalnom snimanju moždane aktivnosti. Radi se o pacijentima sa refraktornom (na lijekove neosjetljivom) epilepsijom koji su se liječili kirurški. Tijekom operacije, pacijentima bi se prikazivali filmski isječci koji su sadržavali različite vrste „kognitivnih granica“, piše Science Alert.

Imamo više tipova kognitivnih granica. Npr. video sa „mekom granicom“ sadržava scenu koja zatim prelazi u drugu scenu koja nastavlja istu priču. Najjednostavnije je zamisliti gledanje nogometne utakmice. S druge strane, „tvrda granica“ ima oštriji prijelaz između scena. To možete zamisliti kao kada započnu reklame tijekom utakmice pa vam je sasvim jasno da se radi o totalno drugačijim scenama.

Prilikom snimanja, primijećena je aktivnost dvije skupine stanica. Prva skupina, nazvana „granična skupina“ postajala bi aktivnija i na meke i na tvrde granice. S druge strane, druga skupina, nazvana „stanice događaja“ bi postajala aktivnija samo prilikom tvrdih granica. Postavljena je teorija da se nova sjećanja stvaraju samo prilikom aktivacije obje skupine stanica, što se događa samo u slučaju postojanja tvrdih granica.

Ostavi komentar

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Oglašavanje

Možda će vas zanimati

Biologija

Znanstvenici su uspjeli rekonstruirati 3D sliku nebulina visoke rezolucije. Radi se o ogromnom proteinu koji veže aktin te djeluje kao bitna komponenta skeletnih mišića....

Genetika

Istraživači s Oxforda nam donose zanimljivo istraživanje. Proveli su mapiranje gena kroz nekoliko generacija te napravili najveće obiteljsko stablo koje postoji. Ovo istraživanje je...

Biologija

Znanstvenici sa Sveučilišta u Birminghamu nam donose nove spoznaje o skupu modifikacija koje se nalaze na početku mRNA. mRNA (messenger RNA) u našem organizmu...

Neuroznanost

Po prvi put ikada, neuroznanstvenici s MIT-a su uspjeli identificirati neurone u mozgu koji se aktiviraju kada slušamo kada netko pjeva. Otkriveni neuroni su...

Oglašavanje