Neandertalci su izumrli prije 30,000 godina, a njihovo nasljeđe je 1 do 3 posto genoma koje nose današnje euroazijske populacije.
Donja čeljust iz pećine Oase (izvor: Max-Planck-Gesellschaft)
Istraživači su analizirali DNK iz mandibule (donje čeljusti) stare između 37 i 42 tisuće godine koja je pronađena u rumunjskoj pećini Oase. Rezultati su pokazali kako je osoba imala između 6 i 9 posto neandertalskog genoma što je najveći do sada pronađeni postotak. Takav postotak ukazuje da su neandertalski preci osobe živjeli prije 4 do 6 generacija.
Današnji ljudi koji svoje korijene vuku izvan afričkog kontinenta nose od 1 do 3 posto neandertalske DNK u svojem genomu. Do sada, znanstvenici su vjerovali kako su se rani moderni ludi i neandertalci križali na području Bliskog istoka prije 50 do 60 tisuća godina, a nakon toga se raširili svijetom. Ipak, radiokarbonska istraživanja na ostatcima pronađenima diljem Europe sugeriraju da su moderni ljudi i neandertalci paralelno živjeli oko 5 tisuća godina i da je do križanja došlo i na našem kontinentu.
Godine 2002. u rumunjskoj pećini Oase pronađena je 40 tisuća godina stara mandibula. DNK iz kosti su analizirali znanstvenici sa instituta Max Planck, sveučilišta Harvard i kineskog laboratorija za istraživanje podrijetla čovjeka. Procjenjuju da 5 do 11 posto genoma očuvanog u kostima potječe od neandertalskih predaka. Zanimljivo je kako osoba iz pećine Oasa danas nema direktnih potomaka u Europi pa znanstvenici vjeruju da je pripadala grupi ranih modernih ljudi koji su bili bliski s neandertalcima, ali da su eventualno izumrli. Znanstvenici su oduševljeni sa tim novim nalazima i nadaju se da će i drugi nalazi iz vremena prije izumiranja neandertalaca pomoći u rekonstrukciji međusobnih odnosa.
