Za vrijeme spavanja, neki se dijelovi mozga isključuju, dok drugi ostaju aktivni ponavljajući i analizirajući ono što se dogodilo tijekom dana i učvršćujući sjećanje. Prethodna istraživanja pokazuju da ovaj proces kritičkog pamćenja ovisi o hipokampusu, ponekad zvanom i “stari mozak”, koji tijekom spavanja komunicira s neokorteksom. Međutim, nove studije nam otkrivaju glavnu komunikacijsku vezu između ova dva područja – entorhinalni korteks – koji igra vrlo važnu ulogu u nastanku pamćenja.
Mayank Mehta, profesor neurofizike na UCLA, i njegov tim obavili su ispitivanja ovih triju regija kod miševa. Otkrili su da entorhinalni korteks pokazuje tzv. “trajnu aktivnost”, pa čak i za vrijeme anestezije. Za “trajnu aktivnost” se smatralo da kod ljudi upravlja radnom memorijom dok su budni, primjerice u slučaju kad smo koncentrirani na biranje telefonskih brojeva ili kad biramo smjer kojim želimo ići. Istraživači su bili prilično iznenađeni kad su otkrili takvu aktivnost koja je postojala čak i onda kad su miševi bili u nesvjesnom stanju i nisu mogli ništa osjetiti, namirisati ili čuti.
Istraživački je tim otkrio i da hipokampus nije onaj koji upravlja čitavim procesom, kao što se to dosad smatralo.
Koristeći osjetljive sisteme za promatranje, tim je mjerio aktivnost pojedinačnih neurona u mozgu. Tako im je omogućeno praćenje aktivnosti u različitim područjima mozga i načina na koji se ta aktivnost širi. Ustanovili su da je aktivacija u neokorteksu bila okidač za “trajnu aktivnost” u entorhinalnom korteksu, što se nastavljalo čak i onda kad bi neokorteks postajao neaktivan. Ta “trajna aktivnost” u entorhinalnom korteksu zauzvrat je inicirala aktivnost u hipokampusu.
“Proizlazi da se sve ono što se zbivalo za vrijeme spavanja nije odvijalo onako kako smo mi do sad mislili da se odvija. Postoji još čimbenika koji su uključeni u čitav proces pa razgovor o tome postaje mnogo kompleksniji, a komunikacija ide u smjeru koji je potpuno suprotan od svega što smo do sad mislili”, tvrdi Mehta.
Nova saznanja glede entorhinalnog korteksa mogla bi biti od pomoći znanstvenicima koji se bave proučavanjem Alzheimerove bolesti jer njen razvoj započinje upravo u ovom dijelu mozga.
Studija je objavljena 7. listopada u internetskom časopisu Nature Neuroscience.
