Pratite nas

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Geografija i geologija

Novi dubokomorski termalni izvori otkriveni u Atlantskom oceanu

Znanstvenici iz MARUM Centra za znanosti o podmorskim okolišima i Instituta podmorske mikrobiologije Max Planck u Bremenu istražujući sa njemačkog istraživačkog broda Meteor otkrili su novi hidrotermalni izvor 500 kilometara jugozapadno od Azora.

Otvor s dimnjacima visokim i po metar i tekućinama koje dosežu temperature od 300 stupnjeva Celzija pronađen je na dubini od tisuću metara u sredini Atlantskog oceana. Otkriće novog dubokomorskog izvora nevjerojatno je jer je područje u kojem je pronađen bilo intenzivno proučeno tijekom prethodnih istraživačkih plovidbi. Istraživači iz instituta MARUM i Max Planck opisali su svoje otkriće u video blogu.

Znanstvenici iz Bremena uspjeli su pronaći hidrotermalni izvor korištenjem novog multizračnog ehosondera posljednje generacije koji se nalazi na istraživačkom brodu Meteor, a omogućuje snimanje stupa vode iznad dna oceana s preciznošću kakva do sad još nije postignuta. Znanstvenici su uočili perjanicu mjehurića plina u stupu vode na lokaciji pet kilometara udaljenoj od poznatog velikog područja izvora Menez Gwen na kojem su radili. Spuštanje u vodu podmorskim MARUM – QUEST-om na daljinsko upravljanje otkrilo je novo hidrotermalno nalazište s dimnim otvorima i životinjama koje se obično nalaze uz izvore srednjoatlantskog grebena. Od otkrića novog izvora znanstvenici su intenzivno pretraživali stup vode uz pomoć multizračnog ehosondera. Na svoje iznenađenje, već su pronašli još pet drugih lokacija sa plinskim perjanicama. Neke se čak nalaze izvan vulkanski aktivne zone razmicanja ploča u područjima za koja se prije smatralo da nema hidrotermalne aktivnosti.

“Naši rezultati pokazuju da postoji još puno ovakvih malih aktivnih lokacija duž srednjoatlantskog grebena, više nego što smo prethodno smatrali” kaže dr. Nicole Dubilier, glavna znanstvenica ove ekspedicije. “Ovo bi moglo promijeniti naše shvaćanje doprinosa hidrotermalne aktivnosti termalnom budžetu oceana. Naše otkriće također je uzbudljivo jer nam može dati odgovor na davni misterij: Ne znamo kako životinje putuju između velikih hidrotermalnih izvora, koji su često odvojeni stotinama ili tisućama kilometara jedan od drugoga. Oni možda koriste ove manje lokacije kao mjesta za prelaženje pri njihovom širenju.”

Na istraživanju dubokomorskih hidrotermalnih izvora u Atlantskom oceanu radi 30 oceanologa iz Hamburga, Bremena, Kiela, Portugala i Francuske koji su se na njemački istraživački brod Meteor ukrcali 6. rujna. Ekspediciju na podmorski vulkan Menez Gwen u blizini Azora financirao je MARUM, Centar za znanosti o podmorskim okolišima u Bremenu. “Jedno od pitanja na koja skupina želi odgovoriti je zašto hidrotermalni izvori u ovom području ispuštaju toliko metana – vrlo jakog stakleničkog plina” kaže glavna znanstvenica Nicole Dubilier, koja je također članica Upravnog odbora projekta Popisivanje podmorskog života izvora i područja curenja ChEss (Kemosintetska znanost o ekosustavima). “Još jedan važan cilj istraživanja su dubokomorske školjke koje žive uz hidrotermalne izvore i domaćin su simbiotskim bakterijama koje žive u njihovim škrgama. Školjke dobivaju hranjive tvari iz tih bakterija.”

Ekspediciju na istraživačkom brodu ne obilježavaju samo sjajni trenutci poput ovog otkrića; svaki dan na brodu Meteor ispunjen je ostalim uzbudljivim aktivnostima i događajima. Rad na istraživačkom brodu traje 24 sata dokle god traje ekspedicija. U njihovim video snimkama “Novosti s nadzorne palube” dostupnima na youtube – u i u hamburškim novinama Abendblatt, Dennis Fink, student doktorskog studija sa Instituta podmorske mikrobiologije Max Planck , izvještava o aktivnostima vozila daljinski upravljanog s broda (ROV) MARUM – QUEST, različitim instrumentima koje koriste znanstvenici i o životu na brodu.

Izvor: Max-Planck-Gesellschaft

Možda će vas zanimati

Biljke i životinje

Zašto pčele proizvode med? Možda mislite da znate odgovor, ali istina je daleko zanimljivija nego što biste mogli zamisliti. Pčele medarice, te neumorne radilice...

Planete i mjeseci

Teraformiranje Marsa već dugo intrigira znanstvenike i entuzijaste, a ideja da Crveni planet postane naš drugi dom postaje sve realnija. Zamislite život na Marsu,...

Planete i mjeseci

Jupiter je najstariji i najveći planet u našem Sunčevom sustavu, često najsjajniji na noćnom nebu poslije Venere. Znanstvenici ga prate još od prvih teleskopa....

Arheologija i paleontologija

Kako nastaju fosili? Ovo je pitanje koje budi znatiželju mnogih ljubitelja prirode i povijesti. Fosili su čudesni prozori u prošlost, pružajući nam uvid u...