Dugotrajna analiza nekoliko stotina adolescentskih mozgova pokazala je da socioekonomski status (SES) obitelji može igrati bitnu ulogu u razvoju ključnih područja mozga odgovornih za učenje, jezik i emocionalni razvoj.
Da bi proučili efekte dohotka i razine obrazovanja roditelja i kognitivnog razvoja njihovog djeteta, znanstvenici Nacionalnog instituta za mentalno zdravlje skenirali su mozgove više od 600 osoba tijekom njihovog života u dobi od 5 do 25 godina.
Zatim su usporedili neuro-slike u odnosu na podatke o obrazovanju i zanimanju njihovih roditelja, kao i IQ svakog sudionika.
Kad je u pitanju veza između anatomije mozga i SES-a, malo se toga mijenja od djetinjstva do rane odraslosti. To je navelo znanstvenike da vjeruju kako je predškolski život ključno vrijeme u kojem se počinju razvijati prve veze između socijalno-ekonomskog statusa (SES) i organizacije mozga.
Pokazalo se kako je socio-ekonomski status u pozitivnoj vezi s ukupnim volumenom sive materije, a manje s volumenom bijele materije. Također je bio povezan s razinama volumena u prefrontalnom korteksu, dijelu mozga povezanim s razvojem ličnosti i hipokampusom (koji regulira emocije).
“Pronašli smo vezu između SES-a i ukupnih volumena mozga, kortikalnog lista i odvojene subkortikalne strukture”, napisali su autori u studiji objavljenoj u Journal of Neuroscience. Dodali su da su područja mozga odgovorna za emocionalni razvoj, učenje i jezične vještine bila kompleksija kod osoba čiji su roditelji bili obrazovaniji i imali profesionalne karijere.
Znanstvena zajednica odavno zna da SES u dječjoj dobi utječe i na kognitivni razvoj i na mentalno zdravlje, ali način na koji mijenja određene strukture u mozgu nije još prije bio podrobno opisan.
“Rani razvoj mozga odvija se u kontekstu iskustva i okoline svakog pojedinog djeteta, koje se značajno razlikuju kao funkcije socioekonomskog statusa (SES)”, tvrde autori.
Rani razvoj mozga je pod utjecajem ranog životnog iskustva i okoline, što može varirati ovisno o socioekonomskom statusu, kao što su prihodi njihovih roditelja, obrazovanje i zanimanje. Pokazalo se da ti faktori utječu na mentalno zdravlje djeteta, kognitivni razvoj i akademska postignuća. Razumijevanjem kako takve stvari fizički mijenjaju ključne strukture unutar mozga znanstvenici su mogli razumjeti kako je SES povezan s različitim životnim ishodima, poput zdravlja i postignuća.
