Pratite nas

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Ekologija i okoliš

Ohridsko jezero – more koje nije slano

U vrijeme godišnjih odmora najčešća destinacija je Jadransko more koje nas mami svojom izuzetnom čistoćom i prekrasnim krajobrazom. Međutim, za one koji su spremni žrtvovati slano za slatko, idealno odredište je jezero. Ohridsko jezero koje svojim ljepotama ostavlja bez daha, a svojom bogatom prošlošću gradova i malih ribarskih naselja usađuje u naše pamćenje nezaboravne događaje iz prošlosti, idealno je mjesto za odmor iz snova. Više o ovom biseru Balkana pročitajte u nastavku.

Ohridsko jezero je tektonsko jezero, nastalo pokretima iz Zemljine unutrašnjosti. Nalazi se na nadmorskoj visini od 695 metara. Smješteno je u kotlini koja je sa svih strana okružena planinama čiji su vrhovi često viši od 2000 metara. Površina jezera iznosi 350 km2, a dužina obale 96 km, od čega Makedoniji pripada 60 km, a Albaniji 36 km obalne linije. Najveća dubina jezera izmjerena je na 307 metara, što predstavlja jednu od najvećih dubina jezera izmjerenih u Europi. Zbog svoje izuzetne čistoće prozirnost jezerske vode doseže dubinu od 22 metra.

Jezero dobiva vodu od mnogih izvora koji su smješteni kod manastira Sv. Nauma i kod Studeništa. Najčešći su podzemni izvori kojima voda dolazi iz Prospanskog jezera koje se nalazi na višoj nadmorskoj visini u NP Galičica. Voda ponire u stijene koje su građene od kalcijevog karbonata, putuje podzemljem te se ulijeva u jezero. Takva voda je teža od jezerske vode zbog otopljenog kalcijevog karbonata, pa teče pridneno, a za lijepog vremena moguće je kroz jezero vidjeti svijetliju prugu koja pokazuje njezin smjer kretanja kroz jezero. Iz Ohridskog jezera ta voda istječe kao rijeka Crni Drim te se spaja s Bijelim Drimom i ulijeva u Jadransko more. Prema procjenama znanstvenika, jezero je nastalo prije 4 milijuna godina, što ga svrstava među najstarija jezera u svijetu. Zbog svoje starosti i položaja, u jezeru se mogu pronaći mnoge endemične i nepoznate vrste. Dokazano je da je u tom pogledu jezero jedinstveno u Europi jer u njemu obitavaju vrste koje su u ostalim dijelovima izumrle i moguće ih je proučavati samo na temelju foslnih ostataka. Ohridsko jezero je bogato ihtiofaunom, tako nalazimo 17 vrsta riba od kojih je najpoznatija ohridska pastrmka čiji je izlov zabranjen na 5 godina kako bi se populacija obnovila. Malena riba plašica poznata je vrsta od čijih se krljušti radi čuveni ohridski biser.

Proučavanja Ohridskog jezera počela su još u 19. st., a danas je jezero zajedno s NP Galičica zaštićeno od strane UNESCO-a. Jedan od glavnih ciljeva istraživanja koja se danas provode je objasniti zašto je baš ovdje sačuvano toliko endemske flore i faune, koje ne postoje u drugim jezerima. Zbog svoje blage mediteranske klime, niskog atmosferskog pritiska, pogodnog strujanja zraka, blage promjene temperatura iz jednog godišnjeg doba u drugo i niza drugih klimatskih pogodnosti odlično je mjesto za zdravstveni turizam, osobito za ljude oboljele od plućnih bolesti. Osim liječenja, ovakva blaga klima posjetiteljima omogućuje i mnoge druge razonode: kupanje, jedrenje, izlete i sl.

I dok su vrhovi NP Galičica prekriveni snijegom, dolje u kotlini svojim mirisom mami jesensko cvijeće, a čisto jezero poziva da se bacimo u njegov slatki zagrljaj, destinacija za nezaboravan godišnji odmor zaista je pronađena, piše portal Biologija.

Možda će vas zanimati

Arheologija i paleontologija

Arheolozi su u Saqqari, nekropoli drevnog Memfisa, otkrili grobnicu staru 4.100 godina koja pripada kraljevskom liječniku. Ovo otkriće pruža fascinantan uvid u medicinsku praksu...

Na rubu znanosti

Od samih početaka ljudske povijesti, pogled prema noćnom nebu budio je pitanja koja nas fasciniraju i danas. Jesmo li sami u svemiru? Ovo pitanje...

Svemir

Blue Origin, privatna svemirska kompanija u vlasništvu osnivača Amazona Jeffa Bezosa, otkazala je važan test svoje rakete. Raketa je imala tehnički problem zbog kojeg...

Društvene znanosti

Požari su oduvijek bili simbol razaranja, ostavljajući za sobom spaljene gradove, nepregledne pustoši i brojne ljudske tragedije. Kroz povijest, razorni požari nisu samo uništavali...