Anksioznost se očituje osjećanjem zabrinutosti, napetosti, nemira, straha ili panike. Osobe koje pate od anksioznosti često imaju napadaje panike pa im je nekada jako teško obavljati svakodnevne zadaće. Postoji mnogo farmaceutskih lijekova koji se koriste za ublažavanje ovog stanja, ali neki od njih imaju mnogo nuspojava. Budući da se ukazala potreba za jednostavnijim i sigurnijim rješenjima, znanstvenici su počeli proučavati učinke omega-3 masnih kiselina.
Već je poznato kako povoljno djeluju na kardiovaskularni sustav, poboljšavaju kognitivne sposobnosti kod djece i smanjuju upale.
U prijašnjim istraživanjima je dokazano da su omega-3 kiseline nužne za biokemijsko funkcioniranje mozga kod odraslih. One su sastavni dio živčanih membrana, a njihov manjak u organizmu može dovesti do bihevioralnih poremećaja, demencije i anksioznosti.
Znanstvenici pod vodstvom prof. Kuan-Pin Sua iz Tajvana i dr Yutaka Matsuoka iz Japana su pobliže proučili postojeću literaturu i proveli meta analizu. Rezultati njihovog proučavanja su objavljeni u časopisu JAMA Psychiatry.
Iako su sudionici i dijagnoze bile heterogene, glavni zaključak je da su omega-3 masne kiseline bile povezane sa značajnim smanjenjem simptoma anksioznosti.
Znanstvenici su proučavali 19 studija u kojima je sudjelovalo više od 1203 ispitanika. Uzeli su u obzir i studije u kojima se proučavao placebo učinak. u 14 studija se pokazala izravna veza između omega-3 kiselina i smanjenja simptoma anksioznosti. Kada se radi o dozi, preporučuje se uzimati 2000 miligrama ili više na dan.
Dakako, znanstvenici naglašavaju da još uvijek ne mogu preporučiti omega-3 masne kiseline kao glavni lijek u liječenju anksioznosti jer je potrebno napraviti daljnja i detaljnija istraživanja.
“Međutim, ako nekim pacijentima ne pomaže tradicionalno liječenje s antidepresivima ili psihoterapija, liječenje uz pomoć omega-3 masnih kiselina bi moglo biti obećavajuća alternativa”, zaključuju znanstvenici.
