Connect with us

Znanost

Foto: Pixabay

Ekologija i okoliš

Ono što kupujemo utječe na ugrožene vrste

Kako posljedice konzumerizma u jednoj državi ugrožavaju vrste druge države

Sve što konzumiramo, od iPhonea do automobila i IKEA namještaja, ima cijenu koja seže daleko iznad njihove kupovne cijene. Što ako je soja koja je potrebna za proizvodnju tofua kojeg ste konzumirali prošlu večer izrasla na poljima nastalim krčenjem prašuma? Ili ako košulja koju ste kupili dolazi iz industrijskog područja izgrađenoga usred visoko vrijednog prirodnog staništa u Maleziji?

Donedavno je teško bilo znati koliki točno utjecaj naša kupovina ima na vrste. Daniel Moran s Norveškog sveučilišta za znanost i tehnologiju i njegov kolega Keiichiro Kanemoto s Shinshu Sveučilišta u Japanu razvili su metodu koja im omogućuje da prepoznaju prijetnje divljim životinjama uzrokovanim globalnim opskrbnih lancima koji potiču našu potrošnju. Upotrijebili su ovu metodu da bi stvorili seriju globalnih karti koje pokazuju mjesta najveće ugroženosti vrsta u svakoj zemlji.

Istraživači su izračunali postotak opasnosti za vrste u pojedinoj državi zbog konzumacije proizvoda u drugoj, s fokusom na 6803 ugroženih morskih i kopnenih vrsta definiranih od strane udruženja Union for Conservation of Nature (IUCN) i BirdLife International.

Karte nam prikazuju i kako potrošnja u SAD-u ima utjecaj na vrste širom svijeta.



Za kopnene vrste, istraživači su otkrili kako je potrošnja u SAD-u uzrokovala postojanje mjesta najviše ugroženost vrsta u Jugoistočnoj Aziji i na Madagaskaru, ali isto tako i u južnoj Europi,  Sahelu, istočnoj i zapadnoj obali južnog Meksika, te diljem Centralne Amerike i Centralne Azije kao i u južnoj Kanadi. Jedno od možda najvećih iznenađenja je utjecaj potrošnje SAD-a na visoku ugroženost vrsta u južnoj Španjolskoj i Portugalu.

Moran tvrdi da povezivanje potrošnje s utjecajem na okoliš pruža važnu priliku za vlade, poduzeća i pojedince da sagledaju ove utjecaje kako bi našli načina suprotstaviti im se.

“Povezivanje opažanja ekoloških problema s ekonomskom aktivnošću je inovacija”, tvrdi. “Jednom kada povežete utjecaj na okoliš s lancem opskrbe, mnogi ljudi u tom lancu, a ne samo proizvođači, mogu sudjelovati u poboljšanju situacije.”

Na primjer, vladini službenici u Indoneziji mogu kontrolirati samo one proizvođače koji uzrokuju gubitak biološke raznolikosti i krčenje šuma u Indoneziji.

Ali ako bi, na primjer, EU željela saznati svoju ulogu  u problemima u Indoneziji, mogli bi podatke dobiti iz karata koje su kreirali istraživači i vidjeti točno gdje i kakav utjecaj potrošnja u EU ima na tu zemlju.

EU bi tada mogla odlučiti prilagoditi svoje istraživačke programe ili ekološke prioritete kako bi se fokusirali na određene lokacije u Jugoistočnoj Aziji. Poduzeća bi također mogla koristiti ove karte kako bi saznali na kojim lokacijama su njihovi utjecaji i kako bi napravili promjene.

Na sljedećoj slici vidimo kartu koja pokazuje lokacije najveće ugroženosti vrsta uzrokovane potrošnjom SAD-a. Boja magenta predstavlja kopnene vrste, dok plava predstavlja morske vrste.

Što je tamnija boja na slici, to je veća prijetnja uzrokovana konzumerizmom. Foto: Daniel Moran and Keiichiro Kanemoto

 

 

Nastavi čitati
Ostavi komentar

Ostavi komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Više u Ekologija i okoliš

Popularno

Pratite nas na Fejsu

Na Vrh