Polarni medvjedi ne uspijevaju baš više pronaći dovoljnu količinu hrane tijekom svog glavnoga lovnog perioda, a problem će biti sve veći zbog klimatskih promjena, pokazuju tako rezultati nove američke studije. Naime, zbog izgladnjivanja dolazi do promjena u metabolizmu ovih polarnih sisavaca.
Najčešći su im plijen mladunci tuljana. Lako ih nalaze čak i pod snijegom u koji ih zakopavaju njihove majke. Ubijaju ih snažnim udarcem u glavu, a od plijena iskoriste iznutrice, masnoću i kožu. U kasno ljeto i početkom jeseni se sjeverni medvjedi zadržavaju na obalama na kojima traže uginule morževe i kitove, a u ljetnim mjesecima se hrane bobicama i pokojim glodavcem.
“Ustanovili smo kako bijeli medvjedi imaju puno veće energetske potrebe nego što smo prije mislili”, tvrdi voditelj studije objavljene u časopisu Science, Anthony Pagano.
Studija koju je proveo u suradnji s kolegama pokazuje kako mnogi polarni medvjedi na Sjevernom polu gube kilograme, i to u vrijeme kada bi se trebali debljati. Znanstvenici objašnjavaju to kao posljedicu promjena u prehrani uvjetovanu klimatskim promjenama. Ledeni pokrivač je medvjedima neophodan za lov na tuljane. Upozoravaju kako bi to moglo biti i pogubno za ove velike životinje.
Za potrebe studije su znanstvenici na 9 ženki polarnih medvjeda stavili ogrlice s kamerama za praćenje i aplikacijama za brojenje koraka, registraciju otkucaja srca i drugih vitalnih podataka te ih pratili za vrijeme triju proljetnih sezona.
Povremeno su ih hvatali kako bi im provjerili krvnu sliku ili izmjerili tjelesnu težinu.
Došli su do zaključka kako je 5 polarnih medvjedica izgubilo na težini, a 4 su gubile između 1,3 i 2,5 kilograma dnevno. Prosječna težina polarnih medvjeda obuhvaćenih studijom je iznosila 175 kilograma, a jedan od njih je za svega 9 dana izgubio zabrinjavajuća 23 kilograma.
Znanstvenici su studiju na polarnim medvjedima proveli tijekom vremena kad bi oni trebali dobivati na težini jer im je to nužno za kasnije imanje mladunaca, prehranjivanje te preživljavanje surove zime.
Manje leda na većima prostorima znači da se medvjedi moraju više kretati, češće plivati, a posljedice su veći utrošak energije, hipotermija i na kraju opasnost od ugibanja.
U istraživanju su praćene medvjedice zato što su mužjacima zbog omjera prevelikih vratova i premalenih glava spadale ogrlice.
