Pratite nas

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Bakterije i virusi

Otkriven bizaran način disanja kod bakterija

Bakterije napućuju ogromnu površinu koju im Zemlja stavlja na raspolaganje. Možemo pronaći kolonije bakterija na najnepristupačnijim mjestima na planetu, najhladnijima, najtoplijima i najmračnijima. Mnoge su vrste u stanju živjeti bez kisika ispod površine zemlje.

Neki su od tih organizama u stanju i „disati kamenje“, pogotovo minerale željeza. Iskorištavanje željeza u respiraciji je jedan od najuobičajenijih procesa respiracije na mjestima gdje kisik nije prisutan.

Proceedings of the National Academy of Sciences (PNAS) nedavno je objavio članak koji opisuje preživljavanje nekih bakterija upravo uz pomoć „disanja kamena“. Znanstvenici koji su radili na projektu otkrili su sposobnost nekih vrsta bakterija da izrade biološke žice koje prolaze kroz njihove stanične stijenke i omogućuju organizmu direktan kontakt i provod elektrona do minerala. To bi značilo da je stanica u stanju otpustiti električni naboj iz svoje unutrašnjosti prema mineralu. Izmjenom elektrona na taj način bakterija dobiva gorivo za napajanje vlastitog metabolizma.

Otkriće bi moglo imati svestrane primjene u svakodnevnom životu, kao na primjer u razvijanju novih tehnologija zasnovanih na mikroorganizmima kao što su bio-baterije napajane životinjskim ili ljudskim izmetom, ili sredstva za čišćenje okoliša zagađenog fosilnim gorivima ili uranom.

Profesor David Richardson, vodeći čovjek ovoga projekta, čini se iznimno uzbuđen zbog ovog otkrića jer, kako tvrdi, radi se o značajnom pomaku u razumijevanju bakterijskih procesa ispod površine zemlje, a biotehnološki utjecaj ovog otkrića bi mogao biti doista velik. Prof. Richardson dalje tvrdi kako bakterije koje dišu kamenje mogu imati primjenu u čišćenju okoliša zagađenog toksičnim organskim otpadom ili radioaktivnim metalima, kao što je uran. Istražuje se i mogućnost korištenja takvih bakterija kao vrsta goriva (fuel-cells) iskorištavajući gnojiva ili kanalizacije.

Možda će vas zanimati

Arheologija i paleontologija

Znanstvena zajednica ponovno je zapanjena novim otkrićem: dinosaur sa šišmišolikim krilima! Ovo zapanjujuće biće vraća nas u vrijeme kada su dinosauri eksperimentirali s letenjem...

Neuroznanost

Ljudski mozak često se naziva najsloženijim objektom u poznatom svemiru. Iako ima masu od samo oko 1,5 kilograma, sadrži oko 86 milijardi neurona, povezanih...

Matematika i Ekonomija

Recesija. Već sama riječ može izazvati nelagodu. Čak i ako niste financijski stručnjak, zasigurno ste osjetili kako promjene u gospodarstvu mogu utjecati na vaš...

Arheologija i paleontologija

Talijanske vlasti nedavno su naletjele na fotografije drevnih etruščanskih artefakata koje su kružile internetom. Na slikama su se našli sarkofazi, urne i pogrebni predmeti,...