Znanstvenici na Teksaškom Sveučilištu u Austinu otkrili su mehanizam koji bi mogao objasniti kako se mozak može sjetiti gotovo svega što se dogodilo u jedno popodne ili proći kroz plan kako provesti ostatak dana – sve u nekoliko trenutaka.
Ovaj novootkriveni mehanizam, koji sažima informacije potrebne za vraćanje sjećanja, maštanje ili planiranje, mozgu šalje drugačije frekvencije, odvojene od mehanizma koji koristimo za bilježenje stvarnih, sadašnjih iskustava.
Moždane stanice međusobno dijele različite informacije koristeći različite frekvencije, slično kao što slušamo radiostanice na različitim frekvencijama. Laura Colgin, asistenca na Odsjeku za neuroznanost, doktorand Chenguang Zheg i njihovi kolege otkrili su da nam jedna od tih frekvencija omogućuje da si pustimo snimku sjećanja – ili zamislimo buduće događaje – i to na način kao da premotavamo.
„Uzbuđeni smo zbog ovog otkrića jer smatramo da taj mehanizam objašnjava kako zamišljamo neke događaje ili nizove događaja na vremenski sažet način. Kada zamislimo neki događaj budućnosti, u našem mozgu se sve odvija puno brže nego što bi se to zapravo odvijalo u stvarnosti”, rekla je prof. Colgin.
U našem mozgu brzi gama valovi šifriraju sjećanja stvari koje nam se događaju u tom trenutku. Ti valovi dolaze ubrzano jedan za drugim, a mozak procesuira informacije u normalnom vremenu. Znanstvenici su otkrili da spori gama valovi, koje koristimo za vraćanje sjećanja iz prošlosti i zamišljanje budućnosti, pohranjuju više informacija na svojim dužim valovima, čime se u našem mozgu stvara efekt premotavanja, jer mozak obrađuje puno više podataka u svakom valu. To mentalno sažimanje jako je slično onomu koje radimo na računalima.
Prof. Colgin također objašnjava zašto ljudi sa shizofrenijom, koji su iskusili ometanje gama valova, imaju problema s razlučivanjem zamišljenoga i stvarnoga.
„Oni u svojem mozgu vjerojatno odašilju svoje zamišljene događaje na krivu frekvenciju, onu koja se obično koristi za stvari koje se zaista događaju te su zbog toga tako užasne posljedice”, dodala je prof. Colgin.
Sljedeći zadatak za istraživače je iskoristiti životinje s neurološkim poremećajima sličnim autizmu i Alzheimerovoj bolesti, kako bi ljudi bolje razumjeli koje sve uloge ovaj mehanizam ima.
