Znanstvenici s londonskog King’s Collegea su otkrili novu vrstu stanica koja bi mogla biti odgovorna za obnavljanje jetrenog tkiva. Nadaju se da će buduća istraživanja dovesti do upotrebe tih stanica u staničnim terapijama za liječenje zatajenja jetre i eliminirati potrebu za transplantacijom.
U časopisu Nature Communications je detaljna analiza nove vrste jetrene stanice koja se zove hepatobilijarna hibridna progenitorska stanica – HHyP.
Čini se kako bi HHyP mogao biti progenitorska stanica koja ima sposobnost transformacije u dvije vrste stanica koje čine najveći dio jetrenog tkiva – hepatocite i epitelne stanice žučnih kanala – na sličan način na koji to čine matične stanice. Smatra se kako je ovaj tip stanica najaktivniji tijekom ranog razvoja u maternici, ali se sad pokazalo da u malim količinama postoji i kod odraslih ljudi.
Jetra je jedini ljudski unutrašnji organ sa sposobnošću regeneracije nakon ozljeda, bilo da je riječ o fizičkoj ozljedi, bolesti, debljini ili zloupotrebi opijata. Štoviše, četvrtina izvorne jetrene mase može regenerirati u punoj veličini. Međutim, ako jetru kontinuirano pogađaju oštećenja, sprječava se njezina kompletna regeneracija zato što se stvara ožiljkasto tkivo, odnosno ciroza.
Ono što je znanstvenicima bilo najzanimljivije je da su HHyP stanice prilično slične progenitorskim stanicama koje miševi koriste za regeneraciju jetre nakon kroničnih povreda. Točna priroda jetrenih progenitorskih stanica koje omogućuju regeneraciju jetre kod ljudi već dugo je velika medicinska nepoznanica. No sad su znanstvenici, na osnovi ovog otkrića, barem korak bliže razumijevanju ovog procesa, a možda jednom uspiju i iskoristiti njegovu moć.
“Prethodne pokušaje koji se bave temeljnim pitanjima oko prisutnosti i prirodi jetrenih matičnih ili progenitorskih stanica otežavao je nedostatak povezanosti između ljudskih i mišjih modela, kao i ograničena razlučivost strategija traženja porijekla”, napisali su znanstvenici u izvješću istraživanja. “Nasuprot tome, kombinacija pažljivo odabranog ljudskog tkiva i detaljne analize jednog tipa stanica u našem istraživanju olakšala je identifikaciju hibridne populacije progenitorskih stanica iz jetrenih fetalnih gena”.
