Astronomi iz Washingtona su otkrili novi, potencijalno nastanjiv planet veličine Zemlje. Jedan je od dva novootkrivena planeta oko zvijezde Gliese 581, kojih 20 svjetlosnih godina daleko od nas.
Planet, Gliese 581g, je smješten u “nastanjivom” području – razdaljini od zvijezde na kojoj planet zaprima dovoljan iznos zvjezdane energije da bi imao tekuću vodu na njegovoj površini ili blizu nje. Jedanaesto-godišnje proučavanje, objavljeno u časopisu Astrophysical Journal hipotezira da bi broj zvijezda u Mliječnom putu koji sadrži potencijalno nastanjive planete mogao biti daleko veći no što se do sada smatralo – čak i do nekoliko desetina postotka.
Novo istraživanje svodi sveukupni broj planeta oko Gliese 581 na šest i, poput našeg Sunčevog sustava, oni orbitiraju oko svoje zvijezde u skoro kružnim orbitama. Znanstvenici, članovi Lick-Carnegie egzoplanetnog pretraživanja, skupili su jedanaestogodišnju količinu podataka o radijalnoj brzini zvijezde. Metoda radijalne brzine se temelji na promatranju sitnih pokreta uslijed gravitacione vuče tijela koja kruže oko nje. Tim je pratio kretanja planeta u preciznosti od otprilike 1.6 metara u sekundi.
Amplituda i mijene suptilnih gravitacijskih reakcija zvijezde dozvoljavaju znanstvenicima određivanje mase planeta i orbitalnog perioda. Planetov radijus je procijenjen pomoću pretpostavki o njegovom sastavu, a njegova je gravitacija na površini izračunata iz njegove mase i radijusa. Astronomi također mogu odrediti planetov ekvilibrij i površinske temperature, koje nam pomažu odrediti potencijalnu nastanjivost. Ekvilibrijska temperatura odaje ravnotežu između energije odaslane od strane planeta i termalne energije zaprimljene od zvijezde. Površinska temperatura se procjenjuje pomoću udaljenosti planeta od zvijezde i nizom pretpostavki o sastavu njegove atmosfere. Za nastanjiv planet temperature ne smiju biti previsoke, što bi rezultiralo vodom u obliku vodene pare, niti prehladne.
“Naši proračuni upućuju na to da je planet težak između 3.1 i 4.3 Zemljine mase, ima kružnu 36.6-odnevnu orbitu i radijus mu se procjenjuje na između 1.2 i 1.5 Zemljinog radijusa.” dodao je koautor Paul Butler s Odjela za zemljani magnetizam na Carnegieu. Njegova glavna poluos, pola dužine kroz dugi smjer njegovog eliptičnog orbitalnog puta – iznosi 0.146 astronomskih jedinica (jedan AU je udaljenost između Zemlje i Sunca), a njegova je gravitacija na površini slična Zemljinoj od otprilike 1.1 do 1.7 g.
Nastanjivost ovisi o mnogim faktorima, ne samo o temperaturi. Gravitacija mora biti dovoljno jaka da zadržava atmosferu, te temperatura mora biti niža od otprilike 3.3 stupnja Celzija negdje na planetu. Istraživači procjenjuju da je površinska temperatura novootkrivenog planeta između -31 stupnja Celzija i -12 stupnjeva Celzija. Površina okrenuta prema zvijezdi bi trebala biti užarena dok bi površina okrenuta od zvijezde trebala biti smrznuta. Planet bi mogao biti plimno vezan za zvijezdu – s jednom stranom uvijek okrenutom prema zvijezdi i drugom koja je uvijek mračna i hladna. To služi za stabilizaciju planetove površinske klime, tvrdi Steven Vogt, koautor i profesor astronomije i astrofizike na Sveučilištu Santa Cruz. Najviše nastanjiva zona na površini planeta nalazila bi se diljem linije između svjetlosti i tame, s površinskom temperaturom koja se povećava prema svijetloj strani i smanjuje prema mračnoj.
Temperature na Zemlji jako variraju i život može opstati i u vrlo ekstremnom okolišu, od Antarktika gdje su temperature i ispod -70 stupnjeva Celzija, do ekstremno vrućih hidrotermalnih otvora koji ključaju na 112 stupnjeva Celzija. Činjenica da su istraživači uspjeli detektirati ovaj planet tako brzo i tako blizu (astronomski gledano) sugerira da bi nastanjivi planeti mogli biti poprilično uobičajena pojava.
Izvor: Carnegie Institution
