Pratite nas

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Genetika

Otkrivena šesta baza DNK?

DNK (deoksiribonukleinska kiselina) je glavni sastojak našeg genetskog materijala. Formira se kombiniranjem četiri dijelova – A, C, G i T (adenin, citozin, gvanin i timin), odnosno bazama DNK koje se kombiniraju u tisuće mogućih nizova kako bi pružile genetsku raznolikost koja omogućava zdravlje i uobičajene funkcije svih živih bića.

dnk

Ilustracija DNK. Novo istraživanje pokazuje moguće postojanje šeste baze DNK, metil – adenin ( mA) koji također pomaže u određivanju epigenoma i možda je ključ života stanica. (Photo credits: abhijith3747 / Fotolia)

Ranih osamdesetih prošlog stoljeća, tim „klasičnim” bazama dodana je i peta baza: metilcitozin (mC), izveden iz citozina. Tek se u kasnim devedesetima prošlog stoljeća prepoznalo da je mC glavni uzrok epigenetskih mehanizama – sposoban je uključiti ili isključiti gene, ovisno o psihološkoj potrebi pojedinog tkiva. Posljednjih godina interes za petom bazom DNK uvelike se povećao jer su istraživanja pokazala da promjene u metilcitozinu pridonose razvoju mnogih ljudskih bolesti, uključujući i rak.

Nedavna istraživanja Manela Estellera, profesora genetike sa Sveučilišta Barcelona, opisuju moguće postojanje šeste baze DNK, metiladenina (mA), koji također pomaže u određivanju epigenoma i prema tome je možda ključ života stanica.

„Već je godinama poznato da bakterije, životinje koje su značajno različite od nas, imaju mA u svojem genomu sa zaštitničkom funkcijom protiv ulaska genetskog materijala drugih organizama. No, vjerovalo se da je to fenomen primitivnih stanica i da je vrlo statičan”, objašnjava Esteller.

„Međutim, ovo izdanje časopisa Cell objavilo je istraživanje koje sugerira da mnoge kompleksne stanice našeg tijela također imaju šestu DNK bazu. Istraživanje sugerira i da alge, crvi i mušice posjeduju mA i da on regulira ponašanje nekih gena, što je nova epigenetska oznaka. Ovaj rad bio je moguć zahvaljujući razvoju analitičkih metoda visoke osjetljivosti jer su razine mA u opisanim genima vrlo niske. Čini se da će mA imati specifičnu ulogu u matičnim stanicama i ranom razvoju”, nadalje objašnjava Esteller.

„Pravi izazov koji nas očekuje je potvrđivanje rezultata i otkrivanje imaju li sisavci, uključujući i ljude, šestu bazu DNK, te koja je uloga te šeste baze DNK”, zaključuje Esteller.

Izvor: IDIBELL-Bellvitge Biomedical Research Institute

1 komentar

1 komentar

  1. Forumasko

    21 svibnja, 2015 u 10:17 pm

    http://www.forum.hr/showthread.php?t=825368 Pogledajte razotkrivanje ateističke pseudoznanosti. Uništenje svega bezbožnog je lako, samo su ljudi nasjeli na laž, ateisti bježe od moje teme na forumu ko vrag od tamjana, vjerujte ne pričam gluposti, vidjet ce te koliko je sve to bijedno i iznenadit će te se koliko je mnoštvo njihovih laži. I kako ih je lako demantirati, jer to veze sa znanošcu nema.

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Oglašavanje

Možda će vas zanimati

Znanost

Protekla godina bila je godina mnogih istraživanja i znanstvenih otkrića, a donijela nam je raznovrsne spoznaje, od supermasivne crne rupe pa do DNK iz...

Arheologija i paleontologija

Misterij drevnih egipatskih mumija godinama fascinira ljude diljem svijeta, a sada su istraživači objavili nove fotografije koje prikazuju kako su vrlo vjerojatno izgledale. Istraživači...

Bakterije i virusi

Iako su prethodna istraživanja pokazala kako unutar našeg genetskog koda postoje neaktivni virusi ili njihovi fragmenti, a koje smo dobili od naših predaka, tim...

Arheologija i paleontologija

Ako je vjerovati rezultatima istraživanja tima znanstvenika s University of Texas, u DNK profilu današnjih stanovnika Melanezije kriju se ostaci treće, dosad neotkrivene vrste...

Oglašavanje