Otkrivena Aristotelova grobnica?

Unatoč činjenici kako je bio jedan od najvećih mislilaca u ljudskoj povijesti, o Aristotelu se zna relativno malo. Rođen 384. godine pr. Kr. na području grčke Makedonije, Aristotel je u mladosti bio jedan od Platonovih učenika, a potom i njegov suparnik. Zaslužan za razvoj logike i filozofije, a bavio se je i drugim znanstvenim disciplinama, poput fizike i biologije. Iako se zna kako je umro 322. godine pr. Kr., ne zna se gdje je pokopan, no ako je vjerovati grčkom arheologu Kostasu Sismanidisu, navedeni bi se moglo promijeniti.

Naime, Sismanidis je tijekom nedavnog arheološkog kongresa održanog u Solunu otkrio kako je, nakon dvadesetogodišnjih arheoloških istraživanja u blizini Aristotelovog rodnog mjesta, poprilično siguran da je otkrio mjesto Aristotelovog posljednjeg počivališta.

„Nemam nepobitan dokaz, već jake indicije koje me navode na gotovo siguran zaključak“, izjavio je Sismanidis. Iako je riječ o grobnici koja je otkrivena još prije nekoliko godina, rezultati su tek sada predstavljeni javnosti, a nakon dodatnih istraživanja, koja su uključivala i usporedbe s raspoloživim antičkim pisanim izvorima.

Znanstvenici smatraju kako je lokacija grobnice u Stagiri, na uzvisini iznad morske obale, s arhitekturom karakterističnom za razdoblje u kojemu je Aristotel živio, vjerojatno njegov mauzolej. Unatoč šturim podacima o okolnostima njegove smrti, dva antička teksta upućuju na to kako je, nakon što je Aristotel umro, njegovo tijelo (ili urna) prvotno pokopano na nekoj drugoj lokaciji, te potom preneseno u Stagiru.

Je li ovo mjesto gdje se nalazila Aristotelova grobnica? (FOTO: PR / The Guardian)

Smatra se kako je u Stagiri izvorno izgrađen tek spomenik Aristotelu, koji je tek naknadno pretvoren u njegovu grobnicu. Štoviše, nedavno je iskopana i do sad nepoznata građevina za koju se smatra kako je imala kupolu, a od koje je danas ostao ukrašeni pod s početka helenističkog razdoblja (koje je trajalo od 323. do 31. godine pr. Kr.), ali i žrtvenik. Osim toga, u blizini su pronađeni i novčići, te iznimno cijenjena, kraljevska lončarija iz vremena Aleksandra Makedonskog, najpoznatijeg Aristotelovog učenika.

Kako navodi Sismanidis, sve to upućuje na zaključak kako se radi o Aristotelovoj grobnici. Naravno, bez novih dokaza nećemo sa sigurnošću znati je li to mjesto gdje je pokopan možda i najveći filozof antike.

Izvor: The Guardian