U svijetu se svake godine proizvede 343 milijuna tona plastičnog otpada, a ako nastavimo tim tempom, predviđa se kako će do 2050. godine težina navedenog otpada u oceanima premašiti ukupnu težinu ribe u istima. Pritom šestinu odbačene plastike čini tzv. PET plastika, iznimno tvrdokoran oblik sintetičkog proizvoda, punog imena polietilentereftalat.
Kako je plastici potrebno jako puno vremena da bi se razgradila, evidentno je da smo se zatrpali gomilama otpada koji će se u prirodi zadržati stotinama godina. Ili možda ne? Naime, znanstvenici s Kyoto Institute of Technology i Keio University otkrili su bakteriju koja je prirodnim putem, bez ikakva utjecaja čovjeka, razvila sposobnost razgradnje PET proizvoda.
Riječ je o bakteriji Ideonella sakaiensis 201-F6, koja je u stanju razgraditi tanki sloj polietilentereftalata u samo šest tjedana, pri temperaturi od 30° C. Koristeći dva enzima, bakterija razbija PET na tereftalnu kiselinu i etilen glikol, dva kemijska spoja manje opasna po okoliš.
Znanstvenici su navedenu bakteriju otkrili analiziravši 250 uzoraka PET ambalaže prikupljenih na različitim lokacijama. Štoviše, smatra se kako je Ideonella sakaiensis 201-F6 svoju neobičnu sposobnost razgradnje plastike razvila tek nedavno, a čemu ide u prilog i činjenica kako su prvi PET proizvodi napravljeni prije 70 godina.
I dok je riječ o uistinu uzbudljivom otkriću, neki znanstvenici zasada su skeptični oko mogućnosti njegove praktične primjene. Kako bilo, otkriće bakterije koja je razvila takav tip sposobnosti, moglo bi biti pokazatelj kako su i neki drugi mikroorganizmi razvili slične sposobnosti, i to ne samo u slučaju plastike, nego i drugih zagađivača. „Ovaj bi proces mogao biti sasvim uobičajena pojava. Sada znamo što trebamo tražiti, pa ćemo možda otkriti još ovakvih mikroba u različitim područjima diljem svijeta“, konstatirao je Tracy Mincer, znanstvenik pri Woods Hole Oceanographic Institution.
Izvor: Science
Klaudija Ivanković
12 ožujka, 2016 u 8:19 pm
Obzirom da se mi ne prilagodjavamo okolisu, on se prilagodjava nama…
Domagoj Švagelj
12 ožujka, 2016 u 8:26 pm
Svi smo mi dio okolisa i priroda uvijek nadje ravnotezu.
Matija Kozić
12 ožujka, 2016 u 8:30 pm
Bakterija strah i trepet za starlete 🙂
Ayka Nanina Cobo
12 ožujka, 2016 u 11:21 pm
Sonja Šafranko
12 ožujka, 2016 u 11:47 pm
Robert Strenja
12 ožujka, 2016 u 8:48 pm
Gdje se moze nabaviti ?
Ahmed Sadikovic
12 ožujka, 2016 u 9:14 pm
Prestanite kasnit
Monika Perović
12 ožujka, 2016 u 10:02 pm
Nikolina Landeka i Henrieta Barbarić nešto za ekologe 🙂
Henrieta Barbarić
13 ožujka, 2016 u 1:43 pm
O, vau, podijelit ću ovo, hvala ti :-*
Vedran Ožir
12 ožujka, 2016 u 10:04 pm
Netko i dalje negira evoluciju?
Emir Zunic
12 ožujka, 2016 u 11:51 pm
Pa super. Ponovo mozemo tegliti plasticne kese.
I zelim da cujem da antitijela lijece mlohavu cunu. 😉
Joska Miolin
13 ožujka, 2016 u 8:25 am
bas danas u znanstvenom dilu novin bija clanak
Joska Miolin
13 ožujka, 2016 u 8:26 am
kad se mi ne borimo bori se priroda
Elvir Sisic
13 ožujka, 2016 u 8:40 am
Sad ce crkva potvrditi da je ova bakterija Bozjih ruku djelo a evolucija je izmisljena sotonina bajka da povede vjernike na pogresan put…
Antonio Barišić
13 ožujka, 2016 u 8:59 am
I onda bakterija prede na covjeka a da je otporna na sve antibiotike i eto sranja
Silvija Vlahovec
13 ožujka, 2016 u 10:11 am
Super! Ajmo početi proizvoditi i bacati još više plastike!
Ivan Blažičko
13 ožujka, 2016 u 10:13 am
Ovo ce i nasi uhljebi morati nauciti jer ce im to uskoro biti jedini nacin prezivljavanja.
Marko Vuk
13 ožujka, 2016 u 1:17 pm
Etilen glikol je kapljevina koja je zabranjena u upotrebi gdje može doći do utjecaja sa podzemnim vodama itd. Sad jeli PET sam po sebi opasan ili nije, ovo prvo je sigurno, otrovno je.
Znanost.com
13 ožujka, 2016 u 2:27 pm
U članku se dotično i navodi, terminom “manje opasn”, i to zbog razloga što se relativno brzo razgrađuje, a ne zbog toga što je općenito manje opasna.
Josip Žaper
15 ožujka, 2016 u 2:58 pm
PET (polietilentetraftalat), tj. ftalat je aditiv za fleksibilnost plastike, te je poznat kao distruptor androgena, gdje je utvrđeno da feminizira vodene organizme. Za čovjeka je uvjetno otrovan.
Vanis Ljubijankic
13 ožujka, 2016 u 2:21 pm
Awesome..
Josip Žaper
15 ožujka, 2016 u 3:05 pm
Ekosustav Zemlje, kao savršeno uređen sistem je od samog početka maksimalno efikasno vršio disimilaciju organske tvari sve dok čovjek nije počeo proizvoditi materijale, kojih nema u prirodi, te stoga nisu biodegradibilni, a s ostalim antipodnim tvarima pravi veliki nered u ovom idealnom sistemu Zemlje. Na sreću bogato sažetog genoma prokariota -bakterija, i ovaj materijal če priroda pokušati probaviti. 😛
Najljepse zenske haljine
15 ožujka, 2016 u 10:26 pm
Okej je…ali mozete i mnogo bolje! <3