Maslina je kultivirana na istočnom Mediteranu prije između 8.000 i 6.000 godina, zaključak je nove studije objavljene 5. veljače u časopisu Proceedings of the Royal Society.
Rezultati studije temelje se na genetskoj analizi gotovo 1.900 maslina koje su rasle diljem obale Mediteranskog mora. Pokazalo se kako su sve kultivirane masline veće i sočnije od njezinih divljih vrsta, a nastale su upravo iz tih divljih vrsta koje su rasle na granici između Turske i Sirije.
“Vjerojatno je bilo više koraka u kultivaciji koja je počela u tadašnjem Levantu, odnosno današnjem Izraelu, Palestini, Jordanu, Libanonu i Siriji”, rekao je koautor studije, arheobotaničar iz Nacionalnog centra za znanstvena istraživanja u Francuskoj, Gillaume Besnard. “Postoje brojne druge sorte maslina, no to je već pitanje druge, kasnije diverzifikacije.”
Još iz biblijskih vremena, maslina je bila simbol vjere, jedinstva i mira. Znanstvenici su iskopali masline i procijenili njihovu starost na otprilike 8.000 godina. Također, postoje dokazi kako se maslinovo ulje proizvodilo prije 6.000 godina u Carmelu u Izraelu.
Kako bi razotkrili povijest maslina, tim znanstvenika proučavao je uzorke s 1.263 divljih i 534 kultiviranih maslina s područja čitavog Mediterana. Analizirali su genetski materijal iz njihovih kloroplasta, dijelova biljke u kojima se odvija fotosinteza. “DNK kloroplasta prenosi se s jednog stabla na njegove potomke pa tako možemo otkriti promjene biljke s obzirom na njezino porijeklo”, rekao je Besnard.
Znanstvenici su rekonstruirali genetsko stablo kako bi saznali kako se biljka proširila. Pokazalo se kako je malo voće gorkog okusa iz kojeg je nastala današnja veća, uljem bogata maslina prvotno raslo na granici između Turske i Sirije.
Nakon te prve kultivacije, današnje masline došle su s Bliskog Istoka (uključujući Cipar), Egejskog mora i Gibraltara. Širenjem civilizacije proširile su se kasnije i cijelim Mediteranom.
“Kako bi detaljnije saznali kako su se stabla maslina pojavila, znanstvenici se ne bi smjeli oslanjati isključivo na DNK iz kloroplasta, nego bi trebali proučiti i nuklearnu DNK koja se nalazi u peludu”, rekao je genetičar s francuskog Instituta za agrikulturna istraživanja, André Bervillé.
“Pelud se sa stabla masline prenosi vjetrom kako bi mogao proputovati velike udaljenosti”, rekao je Bervillé.
Kombiniranje informacija dobivenih iz oba tipa DNK omogućilo bi znanstvenicima da saznaju ne samo kako se lokalna kultivacija maslina pojavila nego i kako su nastale razlike među maslinama s obzirom na velike udaljenosti područja na kojima rastu.
Izvor: LiveScience
