Iako ljudi uglavnom smatraju kako većina velikih nebeskih tijela ima oblik kugle, navedeno uopće nije točno, čak ni u slučaju masivnog objekta kao što je naše Sunce. Naime, zahvaljujući rotaciji sva tijela bivaju više ili manje spljoštena, pa im je radijus na ekvatoru u pravilu uvijek veći nego onaj na polovima. No, to se svakako ne može reći za zvijezdu Kepler 11145123, udaljenu od nas oko 5.000 svjetlosnih godina, koja je sad i službeno najokruglije poznato tijelo u vidljivom svemiru.
Do navedenog otkrića došli su znanstvenici s Instituta Max Planck i University of Göttingen, a pod vodstvom prof. Laurenta Gizona. Kako bi utvrdili razinu sferičnosti objekta, znanstvenici su se poslužili tzv. asteroseizmologijom, kao metodom mjerenja oscilacija u rotaciji zvijezde, a iz čega je potom moguće utvrditi razinu spljoštenosti tijela.
“Kepler 11145123 je najokrugliji prirodni objekt ikad izmjeren, čak je okrugliji nego Sunce”, otkrio je Gizon. Naime, tijekom vrtnje oko svoje osi, nebeska tijela (zvijezde, planeti, prirodni sateliti,…) nalaze se pod utjecajem centrifugalne sile, koji je veći što se dotična tijela brže vrte. Sve to ima za posljedicu udaljavanje područja koja su bliže ekvatoru od središta rotacije, odnosno spljoštavanje planeta. Kako je brzina rotacije Keplera 11145123 značajno manja, to je onda navedeni bliže obliku pravilne sfere.
Konkretno, znanstvenici su utvrdili kako se Kepler 11145123, koji ima masu duplo veću od one našega Sunca, vrti tri puta sporije nego Sunce. Sve to ima za posljedicu da mu je radijus na ekvatoru veći tek 3 km od onog na polovima, a što je nevjerojatno mala razlika ako uzmemo u obzir činjenicu da je srednji radijus dotične zvijezde impresivnih 1,5 milijuna km. S druge strane, kod našeg Sunca navedena razlika iznosi 10 km, dok je u slučaju naše Zemlje ta razlika još i veća, a iznosi 21 km.
Usporedba Keplera 11145123 i našeg Sunca (FOTO: Laurent Gizon et al/Mark A Garlick)
Štoviše, kako navodi Michael Byrne sa portala Motherboard, znanstvenici su, koristeći se astroseizmologijom, kao granom znanosti koja se bavi promatranjem frekvencija zvučnih valova koji dopiru iz unutrašnjosti zvijezde, utvrdili kako postoji nesklad u rotaciji između pojedinih slojeva Keplera 11145123. “Koristeći ove valove kako bi vidjeli unutrašnjost zvijezde, otkrili su kako se vanjski slojevi KIC 11145123 vrte brže nego njegova jezgra. Upravo to vjerojatno uzrokuje neobično okrugao oblik – zbog tog nesklada između površine i jezgre zvijezda se ne vrti onoliko brzo koliko bismo mogli zaključiti promatrajući je samo izvana”, otkrio je Byrne.
Pritom nije jasno koji je uzrok dotičnog nesklada, no čini se kako bi za navedeno moglo biti odgovorno magnetsko polje na nižim geografskim širinama oko zvijezde. S druge strane u igri su i neka druga moguća objašnjenja, no za definitivne zaključke neophodna su dodatna istraživanja.
